ZAGREB, 8. ožujka - Pet godina nakon osnivanja, Kaptol banka, prema odluci Savjeta Hrvatske narodne banke, koji joj je oduzeo dozvolu za rad, mora u likvidaciju. No, sadašnje procjene kažu da bi Kaptol banka iz svoje imovine mogla namiriti sve obveze, što je vjerojatno bio razlog da se HNB, umjesto za prijedlog stečaja, odluči za oduzimanje odobrenja za rad što za sobom povlači likvidaciju. Iznos osigurane štednje u banci, kako se saznaje, jest između 10 i 11 milijuna kuna. Što o odluci HNB-a misli predsjednik Uprave i glavni dioničar Kaptol banke Dejan Košutić, nažalost, nismo uspjeli doznati, unatoč obećanju iz banke da će poslati odgovor.

Iako je sâm Košutić priželjkivao da ga javnost gleda kao poslovnog čovjeka, a ne ponajprije kao Tuđmanova unuka, u tome nikad nije uspio. Uz činjenicu da u općoj globalizaciji i okrupnjavanju hrvatskih banaka Kaptol banka nije uspjela povezivanjem ili vlastitim rastom postati značajniji igrač na domaćem tržištu, njezinom silasku sa scene pridonijela je i promjena političkih prilika u zemlji i nestanak HDZ-ova zaštitnog plašta nad bankom.

Kako, pak, glasi službeno objašnjenje razloga za likvidaciju banke? HNB je kontrolama poslovanja te banke provedenim u 1999. i 2000. godini, utvrdila postupke suprotne Zakonu o bankama i drugim propisima koji reguliraju bankovno poslovanje. Unatoč upozorenjima i nalozima središnje banke, Kaptol banka nije uskladila poslovanje sa zakonom i mjerama središnje banke, a zbog protupropisnog i prerizičnog poslovanja, kako se navodi, postoji opasnost da neće moći ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, kao i za povjerena joj sredstva drugih osoba.

Osim toga, u veljači ove godine Kaptol banka je zbog nelikvidnosti koristila interventni kredit HNB-a od oko tri milijuna kuna, koji nije uspjela vratiti u zakonskom roku. S obzirom na sve to stekli su se zakonski uvjeti za oduzimanje odobrenja za rad, te je Savjet HNB-a i donio takvu odluku. Sada je, pak, banka dužna bez odgađanja pokrenuti postupak likvidacije, tijekom kojeg će se okončati poslovi koji su u tijeku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovina i podmiriti vjerovnici, među kojima i štediše.

Kaptol banka je, podsjetimo, osnovana 21. veljače 1996. godine, a već na početku imala je pedesetak zaposlenika, osam poslovnica i 400 privatnih dioničara. Točnije, još 1993. Košutić je, čini se, uz pomoć kredita Croatia banke, osnovao prvo Štedionicu Kaptol koja je uz dodatno investiranje prerasla u banku. Uz Košutića i njegovu štedionicu Kaptol, jedan od osnivača banke bio je Hrvoje Petrač, te tvrtke Z.T.P, Naprijed-promet, Školska knjiga, Vindija, Elektromehanika, Efekta, Fintrade i tvrtka za proizvodnju piva BUP. Među osnivačima trebali su biti i Croatia osiguranje i HRT, koji su se navodno predomislili i povukli, te nikad nisu uplatili svoje uloge.

Prema pokazateljima za tu prvu godinu poslovanja, temeljni kapital Kaptol banke na kraju 1996. iznosio je 43,64 milijuna, a vrijednost aktive oko 130 milijuna kuna.

Najuspješnija godina za Kaptol banku bila je 1997. kad se grupacija Kaptol ubrzano širila. Grupaciju su činili Kaptol Petrač Leasing i KB Leasing, koji su se bavili leasingom automobila i opreme, Kaptol investicijsko društvo za upravljanje investicijskim fondovima, Libertas osiguranje specijalizirano za životna osiguranja, te brokerska kuća. Uoči kuponske privatizacije osnovan je privatizacijski investicijski fond Središnji nacionalni fond, koji je uz Dom fond i Expandiju bio jedan od tri najuspješnija PIF-a. U 1997. jamstveni kapital banke povećan je na 59,87 milijuna kuna, a banka se našla na 39. mjestu rang liste od tada ukupno 60 banaka u Hrvatskoj. Aktiva banke povećana je za čak 74 posto, na oko 225 milijuna kuna, a banka je 1997. godinu završila s oko 600 tisuća kuna dobiti.

U 1999. godini temeljni je kapital smanjen na 45,62 milijuna kuna, a aktiva za gotovo 30 posto, na 165,99 milijuna kuna. Ukupni rashodi banke u visini 48,61 milijun kuna premašili su za gotovo deset milijuna kuna ukupne prihode i temeljni kapital banke. Dakle, racionalizacija Kaptol grupacije počela je još 1999., pa je tako leasing prepušten Petraču, a kasnije je i Kaptol investicijsko društvo, odnosno Središnji nacionalni fond preuzeo Epic Invest. Kad je riječ o osiguranju Libertas, grupacija Kaptol postala je od većinskog prvo manjinski vlasnik, a zatim se potpuno povukla iz vlasništva.