»Time što pregovori idu i brže od planiranoga, ne znači da idu na štetu hrvatskih interesa, dapače«, objasnio je glavni pregovarač Neven Mimica. Dodao je kako bi za predviđeno okončanje pregovora do kraja travnja trebalo »uložiti dodatne napore za usklađivanje stavova u dijelu političke preambule Sporazuma, u dijelu trgovinskog režima za robe iz EU-a na hrvatskom tržištu, zatim u dijelu slobodnog kretanja kapitala posebno vezano uz strano vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj, te rokove za prijelazno razdoblje u određenim dijelovima zakonodavstva«.

Govoreći o političkom dijelu razgovora, ministar vanjskih poslova Tonino Picula izvijestio je Vladu da »EU nema ozbiljnih primjedbi na račun Hrvatske i smatra da je naša država važan partner u pogledu stabilnosti u regiji«. Prema njegovim riječima, razgovori s europskom trojkom - Annom Lind, ministricom vanjskih poslova Švedske, Chrisom Pattenom, povjerenikom Europske komisije za vanjske poslove, i Javierom Solanom, visokim predstavnikom EU-a za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost - protekli su u vrlo ugodnom tonu. Hrvatskoj je skrenuta pozornost da Europska unija posebno skrbi o procesu povratka prognanih i izbjeglih te o suradnji s Haagom. Također, od Hrvatske je zatraženo da vodi transparetntnu i usuglašenu politiku blisku onoj koju ima EU prema BiH i SRJ.

Kao poseban kuriozitet Picula je najavio Pattenov dolazak na sjednicu Vlade posvećenu odnosima s Unijom 5. travnja. »Tako nešto nije uobičajeno ni za zemlje koje su postale kandidati za ulazak u EU, a kamoli za one koje su u procesu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju«, naglasio je šef hrvatske diplomacije.

Kako bi se konačno prekinulo s manipulacijama vezanim uz Domovinski rat, o čijim se temeljnim vrijednostima Vlada već jasno očitovala, potrebno je provesti nepristrano i stručno istraživanje - čulo se na sjednici. Stoga je Vlada odlučila odluku da se mora objektivno odraditi sustavno i znanstveno istraživanje Domovinskog rata, a nositelj tog projekta bit će Hrvatski povijesni institut. Tom odlukom potaknuto je Ministarstvo znanosti i tehnologije da kroz znanstvene projekte pristupi izučavanju »povijesnih procesa od 1918. godine do danas koji su doveli do agresije na Republiku Hrvatsku, uključujući i stradanja stanovništva od 1918. do završetka Domovinskog rata s posebnim naglaskom na žrtve političkih obračuna i ratnih zločina«.