O postojanju tog dokumenta javnost je mogla saznati tek neizravno, iz odgovora premijera Račana na novinarsko pitanje u utorak, te iz intervjua s ekonomistom dr. Zvonimirom Baletićem što ga je također u utorak emitirao Radio slobodna Europa.

Na pitanje novinara kako komentira pismo koje mu je stiglo iz Ureda Predsjednika u jeku priprema za potpisivanje standby aranžmana s MMFom, premijer je rekao kako je "Zdunićevo kritičko mišljenje u odnosu na strategiju koju nosi Vlada već poznato". Istaknuo je da će se o tom dokumentu u Vladi omogućiti "stručna rasprava, ali i o nekim političkim aspektima koji su u njemu prisutni". Riječ je tu, dodao je, o konceptu gospodarstva i ulozi pojedinih čimbenika vlasti u gospodarskoj politici.

Nije međutim nikakvo "Zdunićevo pismo" nego pismo Ureda Predsjednika na kojem je supotpisan i Ekonomski institut. Premda diplomatski i neizravno, premijer je također doveo u pitanje i pravo Ureda Predsjednika da se miješa u sklapanje aranžmana s MMFom. Račanova ljutnja smjesta je prepoznata u stručnim krugovima: direktor Ekonomskog instituta, koji većinu prihoda stječe od istraživanja koje izrađuje za Vladu, pismom upućenim na niz adresa u Vladi i Saboru - kako je izjavio dr Baletić na Radiju slobodna Europa - upozorio je da stajališta znanstvenika nisu i službena stajališta Instituta jer on podržava Vladinu politiku.

Jutarnji list do zaključenja ovog izdanja nije uspio dobiti dokument kojim je Ured Predsjednika izrazio neslaganje s potpisivanjem aranžmana s MMF-om, ali je iz dobro obaviještenog izvora saznao bit njegova sadržaja. Nezavisni znanstvenici koje je okupio dr. Stjepan Zdunić ne slažu se, naime, s nastavkom hrvatske politike održavanja tečaja kune na sadašnjoj razini jer njihova istraživanja, iskustvo i znanje ukazuju na to da je precijenjeni tečaj glavni razlog izostanka bilo kakvoga gospodarskog razvoja u Hrvatskoj posljednjih sedam-osam godina.

Čvrsti tečaj dovodi do potcijenjenosti uvoznih proizvoda, gašenja domaće industrije, povećanja nezaposlenosti i prezaduženosti. Male korekcije javne potrošnje koje od Hrvatske traži MMF neće u tome ništa promijeniti, upozoravaju ekonomisti, a novac koji će MMF staviti Hrvatskoj na raspolaganje kao "mrkvu" zbog koje će lakše podnijeti "stabilizacijsku batinu" - Hrvatskoj uopće nije potreban. Vladina ekonomska politika čvrste kune osobito će se naći u teškoćama za godinu-dvije jer će država do tada prodati svoju posljednju vrijednu imovinu.