Dnevni osvrt O posljedicama kupovanja glasova zbog novih ustavnih promjena piše Nataša Božić

Nije lako danas u Saboru skupiti dvotrećinsku većinu za neki prijedlog. Premda je zastupnika više no ikada - čak 151 - rijetki su trenuci kada ih u sabornici uopće sjedi 101, a možete tek zamisliti kako je teško nagovoriii istu količinu zastupnika da glasuju za neki prijedlog. Svaki od njih, naravno, ima neke svoje zahtjeve i za svoj glas traži nešto zauzvrat.

I tako, svaki put kad je u Saboru na dnevnom redu promjena Ustava ili Ustavnog zakona, za čije je izglasavanje potrebna dvotrećinska većina, saborski hodnici postaju prometniji od Ilice. Naime, kad je potrebna dvotrećinska većina, vladajuća je koalicija za desetak glasova "prekratka". Budući da je HDZ a priori protiv svakog prijedloga šestorke, potrebni glasovi traže se od zastupnika nacionalnih manjina, ali i u redovima pragmatičnijih oporbenih stranaka - DC-a i HSP-a, koji su svoje načelne stavove uvijek spremni zamijeniti za neku konkretnu političku dobit. Tako je bilo i prilikom zadnjih ustavnih promjena, kad je šestorci u pomoć priskočio Đapićev HSP Trgovina Ustavom obavljena je bez većih poteškoća - Đapić je dobio odredbu prema kojoj deset posto birača može zatražiti referendum, a šestorka je osigurala potrebne glasove. Međutim, problem je nastao već pri prvom pokušaju konzumiranja odredbe o referendumu na zahtjev birača - premda je Čondićev Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata sakupio 400.000 glasova potrebnih za referendum, upitno je kad će se i hoće li se uopće taj referendum i održati. Naime, zaboravilo se da je promjena samih ustavnih odredbi tek manji dio mijenjanja Ustava. Jer svako zadiranje u Ustav za sobom povlači i nužne promjene niza drugih zakonskih odredbi. No nakon promjene Ustava nije promijenjen Zakon o referendumu, te tako nije određen ni rok u kojem Sabor mora raspisati referendum.