Jedan od najznačajnijih problema koji stoje na putu inozemnim investicijama je korupcija. U proteklih deset godina proširila se od najužeg vrha države pa do samog dna javne uprave i gotovo da nije bilo većeg posla koji se mogao dobiti bez korupcije. O korupciji i sanaciji propalog bankarskog sustava, koji je očit primjer kako korupcija djeluje, razgovarali smo s Andrewom Lovegroveom, visokim savjetnikom Državne agencije za sanaciju banaka i HNB-a. Svojedobno, Lovegrove je između ostalog sastavio i analizu “Parametri korupcije za Hrvatsku”, u kojoj je iznio tvrdnje da je iz privatnih banaka ogroman novac isisan u inozemstvo. Među bankarima koje je okrivio za malverzacije bio je i Neven Barač, koji ga je tužio zbog njegovih tvrdnji da je iz Dubrovačke banke izvukao 800 milijuna DEM.

- Ispočetka, bio sam angažiran u dizajnu rehabilitacijskog programa i kako smo došli do implementacije tog programa, britanska Vlada sponzorirala je i tim konzultanata koji su radili za mene i pomogli u restrukturiranju banaka. Glavni posao agencije u pošljednje dvije-godine bio je rehabilitacija banaka, za koji se nadamo da će biti gotov do ove jeseni. Kad se to dogodi, Zakon o sanaciji banaka bit će poništen, jer više neće biti potreban i agencija će postati institucija za osiguranje uloga.

- Posao koji se obavlja pri sanaciji banaka vrlo je praktičan. Sve je u učenju vodstava banki da posao vode na novi način - kako da srežu troškove, kako da vode banku po zapadnim standardima. Postoje načini da se u bankama ostvare kratkoročni profiti, ali posljedice takvog poslovanja su uništavanje banaka. DAB zapravo pokušava naučiti vodstva banaka da ostvare razborite profite, odnosno profite koji se mogu dobiti sigurnim vođenjem banke.

Zašto je toliko mnogo banaka propalo u toliko kratkom vremenu?

- Kad banke dođe u probleme, vrlo se brzo transformiraju u piramidalne prijevare, jednostavno uzimajući sve više i više depozita da pokriju gubitke. Intervencije 98./99. spasile su hrvatskim poreznim obveznicima enormnu svotu novca. Rekao bih da je intervencija bila pravovremena, jer su se neke banke upravo počele širiti ekstremno brzo, a svako širenje povećavalo je gubitak. U to vrijeme taj val izgledao je dosta katastrofično, ali kao što sam tad branio politiku HNB-a, branim je i sad. Ljudi moraju razumjeti da bi šteta bila dva ili tri puta veća da se tad nije djelovalo.

- Sistem je u ekstremno dobroj poziciji. Likvidnost je solidna, a banke su, općenito govoreći, jake i imaju dobar kapital. Ulazak stranog kapitala puno je pomogao bankarskom sustavu. Mađarska ima još veći postotak stranog vlasništva, ali to znači samo injekciju vještine, etike i kapitala. U usporedbi s vrijednošću nekih od tih banaka, BDP Hrvatske je ništa.

Trebate znati da te banke dolaze u Hrvatsku s namjerom da zarade novac. Dolaze jer vjeruju u budućnost Hrvatske, a zbog svoje prirode, zarađuju na pošten način, odnosno daju dobre kredite dobrim firmama.

U sanaciji smo napravili osnovne ciljeve - kreirali smo jake institucije i spustili kamatne stope. Iako su kamatne stope niske, banke sad imaju problem što napraviti s novcem koji drže, gdje ga investirati. Za to je potrebno restrukturirati velika poduzeća, s čim je konačno Vlada prošle godine započela.

- Moja je prognoza da će u ovoj godini biti još boli, ali svjetlo na kraju tunela sve će se bolje vidjeti. Vlada još mora dosta toga napraviti u stvaranju poslovnog okruženja. Vodeći vlastito malo poduzeće spoznao sam da je birokracija noćna mora - teško je i skupo zasnovati novi posao i angažirati Ijude. Ako u Americi želite pokrenuti poduzeće, sve što vam treba je pet minuta i faks uređaj, a platit ćete možda desetinu novca koji biste platili u Hrvatskoj. Također su problem veliki troškovi telefona, ne samo za nove ekonomije, jer i stare ekonomije ovise dosta o telefonima. Hrvatska je vrlo skupo mjesto za biznis.

- Dobra država je potrebna i ne može se sve riješiti smanjivanjem plaća. Neke plaće trebaju porasti - država treba dobre suce i efikasne sudove. Mogućnost za korupciju, najveći je problem jake države. Vi sada imate superbirkoraciju, a svaka dozvola, svaka potreba za nekim dokumentom omogućava korupciju. Ako je taj proces kraći, korupcije je manje, a državni aparat je transparentniji i efikasniji. To nije problem samo zemalja u tranziciji poput Češke, već i nekih europskih zemalja kao što je Francuska.

Kako ocjenjujete korupciju u Hrvatskoj danas, naspram proteklih deset godina?

Formiranje USKOK a nužan je dio promjena. Običan građanin ili biznismen mora imati mjesto gdje može doći i kazati: “Ovaj sudac, ovaj policajac, ovaj dužnosnik, tražili su da im platim.” I ako to napravi mora biti zaštićen. Ako, pak, nema zaštite, nitko se neće žaliti. Vjerujem da je većina ljudi poštena, bez obzira rade li u policiji, sudu ili vladi. Tu većinu vrijeđa prisutnost ljudi koji su nepošteni, jer oni utječu na sve.

- Hrvatska je potpisnik Sporazuma o pranju novca i financijskom kriminalu, što joj je pružilo oruđe za borbu protiv gospodarskog kriminala. Prvi korak je uvijek progon kriminalaca u državi, jer Sporazum nije efikasan, ako nemate važeću optužbu protiv pojedinca. Ako postoji takva optužba, ona je “ovan” koji će probiti zid bankarskih tajni, čak i u zemljama poput Švicarske, Lihtenštajna ili Austrije. Međutim, da biste vratili novac, morate biti spremni potrošiti ga.