Slobodna Dalmacija: 22. 03. 2001.
DEMOGRAFKINJA ALICA WERTHEIMER-BALETIĆ
IZNIJELA PORAZNE PROGNOZEDoseljenici iz Albanije spasit
će Hrvatsku od izumiranja!Hrvatska je zašla u duboku demografsku starost, a prosječna je starost u većini županija 39 godina, u nekima i više od 40 - Hrvatska će problem depopulacije rješavati imigracijama, odnosno uvozom stanovništva iz susjednih zemalja, a najviše iz Albanije! - U posljednjih deset godina Hrvatsku napustilo 140 tisuća mladih ljudi
Piše: M. CVRTILA
ZAGREB — Prema posljednjim projekcijama Ujedinjenih naroda, Hrvatska bi 2050. godine, za razliku od prvotnih izrazito negativnih predviđanja, mogla ipak imati nešto povoljniju demografsku sliku. No, takvo stanje, upozoravaju iz UN-a, neće biti rezultat prirodnog prirasta hrvatskog stanovništva, nego, uvjetno rečeno, paradoksa — Hrvatska će, naime, problem depopulacije rješavati imigracijama, odnosno uvozom stanovništva
iz susjednih zemalja, a najviše iz Albanije!Te, kao i brojne druge porazne demografske podatke na javnome je predavanju u srijedu u prostorijama HAZU, održanog pod nazivom "Stanovništvo Hrvatske — stanje, tendencije i problemi", iznijela akademikinja Alica Wertheimer-Baletić, jedna od vodećih hrvatskih demografkinja.
Alarmantna demografska situacija u Hrvatskoj rezultat je dugoročnih negativnih demografskih procesa, pojačanih posljednjim ratom, istaknula je ona, upozoravajući kako Hrvatska od 50-ih godina prošlog stoljeća bilježi prirodnu depopulaciju, odnosno veći broj umrlih nego rođenih. Također, od 60-ih godina počinje i proces generacijske depopulacije, a jedna žena rađa u prosjeku manje od 2,1 djeteta.
S druge strane, zemlja je zašla u duboku demografsku starost, a prema podacima iz 1998. godine, prosječna starost u većini županija iznosi 39 godina, dok, primjerice, Ličko-senjska, Karlovačka, Šibensko-kninska i Sisačko-moslavačka bilježe i prosjek iznad 40 godina. Po starosti stanovništva Hrvatska je u vrhu tranzicijskih, ali i razvijenih europskih zemalja, u čemu se nalazi na razini, primjerice, Švedske.
— Udio mladog stanovništva u populaciji Hrvatske apsolutno se smanjuje od 1961. godine, otkada dramatično ulazimo u proces starenja stanovništva. Udio starijeg stanovništva 1998. godine u 95 posto županija bio je iznad 13 posto, negdje i više od 15 posto — istaknula je Wertheimer-Baletić.
Domovinski rat i njegove posljedice — progonstva, izbjeglištvo, preseljenja i ostalo, kao i zbog gospodarske recesije, iseljavanja mladog i obrazovanog kadra iz zemlje, dodatno su od 1991. do 1998. poremetili demografsku sliku i pogoršali ionako neravnomjeran raspored stanovništva. Prvi put u tome razdoblju pojavljuje se ne samo smanjenje broja stanovništva u pojedinim regijama, nego je i ukupan broj stanovništva u Hrvatskoj smanjen za oko šest posto ili oko 295 tisuća.
Kratkotrajnome baby-boomu od 1996. do 1998. godine pridonijela je činjenica, kako su pokazala istraživanja, da je u Hrvatskoj zbog rata prebivalište našao velik broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, kao i to da su podaci uzimani i za djecu čije majke žive u inozemstvu, ali imaju registrirano prebivalište u Hrvatskoj.
Naime, iako je u Hrvatskoj u od 1991. do 1998. zabilježeno stalno prirodno smanjenje, među hrvatskim državljanima u inozemstvu prirodni je prirast rastao, no i tu bi se situacija mogla izmijeniti i zbog činjenice da će prema novome popisu stanovništva u travnju u strukturu ukupnog stanovništva ući samo oni koji u inozemstvu borave manje od godinu dana.
Iseljavanje kao dugoročan otegotni element za hrvatsku demografsku sliku također je pogoršan 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je iz Hrvatske otišlo oko 130, a prema podacima UNHCR-a, čak 140 tisuća pretežito mladih ljudi.
— Umjesto mladoga i obrazovanog stanovništva, u Hrvatsku dolazi ono koje ima drukčiji stil i slabiji obrazovni status, a nepovoljna kretanja odrazit će se i na nacionalni sastav stanovništva u Hrvatskoj. Zbog sve veće nezaposlenosti, teške gospodarske situacije i iseljavanja, nema pretpostavki oporavka i sve upućuje kako će se negativne demografske tendencije nastaviti — upozorava prof. Alica Wertheimer-Baletić.
Lički mrak
Trenutačno najgušće naseljeni hrvatski krajevi su oni "na kontinentu" — u pet hrvatskih sjeverozapadnih županija živi oko 35 posto stanovništva Hrvatske, u devet županija središnje Hrvatske 24 posto, dok je najnenaseljenija — Lika. Iako površinom zauzima deset posto hrvatskog teritorija, u njoj živi tek jedan posto stanovništva Hrvatske!
Najveći problem nacije
Ne postoji trenutačno u Hrvatskoj akutniji i aktualniji problem od demografskog stanja nacije — ocijenio je na predavanju akademik Dušan Bilandžić.
Podsjećajući na slučaj otkrivanja kamiona s Kurdima pokraj Sinja, Bilandžić se upitao nisu li to "prve laste" koje nagovješćuju model budućeg nase
ljavanja zemlje nehrvatskim stanovništvom?!