Vjesnik: 26. 03. 2001.
Nepodnošljiva lakoća ustavnih promjena
BILJANA BAŠIĆ
U samo nekoliko mjeseci, Hrvatska se suočava s već drugom promjenom Ustava. Tako su od svih promjena u ovoj zemlji najbrže ustavne o kojima, osim u vladajućoj koaliciji i suprotstavljenom HDZ-u, uglavnom vlada ravnodušnost.
U srijedu se očekuje izglasavanje promjena Ustava, koje su poduzete samo s jednom svrhom: radi ukidanja Županijskog doma Hrvatskog sabora.
Vladajuću šestorku u tome nisu uspjeli omesti ni prigovori da je zapravo jedini pravi trenutak za ukidanje Županijskog doma bio prigodom donošenja Ustava u prosincu prošle godine.
Sve, pak, upućuje na to da se šestorka upustila u novo zadiranje u Ustav isključivo iz političko-pragmatičkih razloga, odnosno ponaprije zbog straha od izbora koji bi se uskoro morali provesti za gornji saborski dom.
Nisu ih pokolebala ni upozorenja najkompetentnijih ustavnih stručnjaka (dr. Mratovića, dr. Smerdela, dr. Crnića...), koji su se za ukidanje Županijskog doma zauzimali u vrijeme donošenja Ustava, ali sada upozoravaju na nedopustivost olakih zadiranja u temeljni pravni akt.
U to doba, međutim, stranački rebusi pokazivali su drukčije ishode, pa se činilo da Županijski dom treba ipak održati kao »deponij« za stranačke aktiviste.
No, to je uskoro palo u vodu, pa je šestorka, kako bi presjekla taj čvor, posegnula za ustavnim promjenama. Parafrazirajući poznatu izreku prema kojoj, »ako ne znaš riješiti problem, osnuj komisiju«, moglo bi se reći da u ovom slučaju vrijedi to da, »ako ne znaš riješiti problem, ukini instituciju», pa bio to i - Županijski dom. Formalno-pravno, sve će vjerojatno biti »čisto«, pa će se izmjene Ustava biti prihvaćene u (iako zgusnute!) propisane tri faze.
No, to neće izbrisat dojam da se nešto radi iz poprilično nečasnih motiva.
Nezapamćeno je u demokratskim državama posezanje za ustavnim promjenama s tako nepodnošljivom lakoćom, a naširoko ekspolatirani primjer američkog ustavu, koji gotovo neizmijenjen traje dvjestotinjak godina, doima se izvanplanetarnim.
Bez obzira hoće li se udovoljiti pravnoj proceduri ustavnih promjena, ostat će gorak okus da se nešto radi s prikrivenim namjerama, bez pravih ustavno-pravno-političkih razloga koji bi nalagali izmjene Ustav
a.Ima i naznaka da i pravna procedura u vezi s donošenjem Ustavnog zakona za provedbu Ustava, koji čini sastavnicu novih ustavnih promjena, ne stoji do kraja na čvrstim nogama, na što se navodno upozorava iz Vladina Ureda za zakonodavstvo.
No, bez ikakvog odjeka, pa se zato sa sigurnošću može reći da će ustavne promjene biti prihvaćene u Saboru sredinom tjedna.
Za pogažena načela malo tko mari, a narod je ionako zaokupljen pitanjima koja su svjetlosnim godinama udaljena od stranačkih i ustavnih nadmetanja.