U Zagrebu će se sutra načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Petar Stipetić sastati s haaškim istražiteljima u svojstvu osumnjičenika, a razgovor će, kako najavljuje njegov odvjetnik Čedo Prodanović, trajati dva dana. Zasad se, kad je riječ o onome što zanima haaške istražitelje, zna samo ono što je stajalo u jednom od poziva Stipetiću iz Haaga, gdje su se spominjali Medački džep, Bljesak i Oluja. Sam Stipetić izjavio je u subotu kako je oslobođen čuvanja vojne i državne tajne u odnosu na dio oslobodilačkih operacija kojima je on zapovijedao te da se ne osjeća odgovornim ni u kojem smislu, a za to je pripremio i analize i dokumente.

Podsjetimo, afera Stipetić počela je početkom kolovoza, kada je podatak da haaški tužitelji sumnjiče i Stipetića procurio u novine i izazvao priličnu buku. Budiša je tvrdio da je informacija točna te da će za nekoliko dana otkriti i kako su do te informacije došli novinari, što nikada nije učinio, zaobilazno je na pitanja odgovarao premijer Račan, pokušavajući ostaviti dojam da opovrgava vijest, ali i da se kasnije ne bi moglo reći da nije govorio istinu, a najsmireniji u cijeloj aferi bio je sam Stipetić.

General Stipetić svjedočit će, najavio je, o svom dijelu posla: pripremama i planiranjima operacija, zapovijedanju te provedbi pojedinih vojnih zadataka. Tako će primjerice u slučaju Medačkog džepa zasigurno govoriti o prvom odlasku u Gospić i susretu s tadašnjim zapovjednikom obrane grada, danas umirovljenim i pritvorenim generalom Mirkom Norcem. Stipetić je tada donio zapovijed o njegovoj smjeni, a Norac ju je (kasnije unaprijeđen) odbio saslušati i izvršiti. Svjedočit će i o tijeku akcije Medački džep koju je pratio iz Glavnog stožera, ali i o boravku na terenu i pregovorima s UNPROFOR-om o povratku hrvatskih vojnih i policijskih snaga na prvobitne položaje nakon ofenzive na sela oko Metka.

Osumnjičeni general jedina je osoba koja će haaškim istražiteljima moći dati odgovore o koridoru korz šume i preko brda koji je Srbima ostavljen za povlačenje iz Medačkog džepa, ali također i o zbivanjima na Kordunu kada je raketirana kolona srpskih civila koji su u zbjegu napuštali područje nakon Oluje. Stipetić, s obzirom na to da je riječ o njegovim bliskim suradnicima, mora odgovoriti i tko je bio pilot vojnog zrakoplova koji je udario po civilima, ali i tko je dao takvu zapovijed.

Akcija Bljesak u kojoj je oslobođen dio zapadne Slavonije bila je više redarstvenog nego vojnog karaktera, no nadležnost u pripremi i izdavanje zapovijedi išlo je iz Glavnog vojnog stožera kojem su redarstvene snage, točnije specijalne policijske postrojbe bile pridružene. Specijalci su u to doba, a pod izlikom nominalnog osiguranja prolaska službene kolone, nekoliko dana prije početka akcije ušli duboko u okupirani teritorij, zauzeli pozicije i zatvorili u krug paravojne postrojbe. Vojska je išla u prvom naletu nakon specijalaca koji su imali diverzantsku ulogu.

General Stipetić, ma koliko se to službeno opovrgavalo, mjesecima se pripremao za svjedočenje, što je konačno potvrdio ministart obarne Jozo Rdaoš rekavši kako mu je na raspolaganju sav arhiv MORH-a, dakle centralna dokumentacija u kojoj se nalazi i dokumentacija o političkim odlukama a ne samo arhiv Glavnog stožera i dokumentacija o vojnim aktivnostima. Stipetiću su date odriješene ruke, a čak je i oslobođen čuvanja vojne i državne tajne te će njegov iskaz konačno rasvijetliti funkcioniranje zapovjednog lanaca u vojno-redarstvenim akcijama, ponašanje i postupke zapovjednika u Glavnom stožeru, izmještenim zapovjedništvima i čelnih ljudi koji su vodili postrojbe a bili su objedinjeni u stožeraima pri zbornim područjima.

Puna godina dana prošla je od izricanja zatvorske kazne od 45 godina Tihomiru Blaškiću, a još nema ni odluke o roku do kojeg njegovi odvjetnici moraju uložiti žalbu. Anto Nobilo, njegov branitelj, kaže kako do 19. travnja haaško tužiteljstvo treba dati svoje mišljenje o novim dokazima koje su Blaškićevi odvjetnici prikupili. Riječ je o mnoštvu dokumenata koji su odvjetnicima postali dostupni tek nakon smjene vlasti, a količina novih dokaza otvara čak i mogućnost ponavljanja suđenja! Naime, ako drugostupanjsko vijeće prihvati nove dokaze, ponajviše ako uvaži tvrdnju odvjetnika da do tih dokumenata prije nisu mogli doći, pitanje je hoće li se u drugostupanjskom postupku izvoditi novi dokazi.

Uobičajeno je naime u većini pravnih sustava da se u slučaju kad nakon završenog prvostupanjskog postupka bude otkriven znatan broj novih dokaza, drugostupanjski sud ukida presudu i vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zasad je prerano o tome govoriti, ističe Nobilo, no potvrđuje da takva pravna mogućnost zaista postoji. To ovisi o odluci drugostupanjskog vijeća, do koje će proteći još dosta vremena. Naime, nakon što se tužiteljstvo očituje o dokazima obrane, i branitelji moraju odgovoriti na njihovo mišljenje, a nakon toga sudsko vijeće odlučuje o dokazima i daje rok za žalbu od 60 ili 90 dana. (sp)