Novi list: 30. 03. 2001.

VLADA SE NEĆE ZAUSTAVITI NA OTPUŠTANJU U VOJSCI I POLICIJI

Državna uprava otpustit će do kraja godine 20 tisuća ljudi

Hoće li Vlada doista uz već najavljenih deset tisuća iz vojske i policije, otpustiti još toliko državnih službenika na što se nije obvezala u pismu namjere MMF-u, bit će poznato nakon što ministarstva sačine svoje programe, a Vlada donese uredbu o rasponu koeficijenata za izračun plaća

Pišu: Mirela KLANAC, Jagoda MARIĆ

ZAGREB - Do kraja ove godine bez posla u državnoj upravi ostat će gotovo 20 tisuća Ijudi, što je deset posto od ukupnog broja zaposlenih u javnim i državnim službama! Na taj način Vlada, kako doznajemo iz pouzdanih izvora, planira realizirati svoj plan 10-postotnog smanjenja mase plaća onih koji svoj dohodak dobivaju iz državnog proračuna.

Račanov tim očito je napustio prijašnju računicu da će smanjenje izdataka za plaće uspješno izvesti prvenstveno izmjenom sustava obračuna plaća i uskraćivanjem određenih beneficija, a koje bi pratilo već najavljeno otpuštanje viška zaposlenih u vojsci i policiji. Naime, već je odlučeno o čemu je nedavno izviješten i MMF da će se u Ministarstvu unutarnjih poslova otpustiti oko četiri tisuće ljudi. Uglavnom na račun administrativnog osoblja broj zaposlenih u Ministarstvu obrane smanjio bi se za šest tisuća.

Tako bi državna uprava u ovoj godini samo na račun tih dvaju ministarstava ostala kraća za deset tisuća zaposlenih. U tom slučaju otpuštanja bi obuhvatila 5,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u državnoj upravi, što se očito pokazalo nedovoljnim.

Otpori Vladinom scenariju

Priča tako ne završava s ta dva ministarstva, već će se daljnja racionalizacija pokušati raspodijeliti i na ostale Vladine resore. Doznajemo da su oni dužni u roku od dva tjedna pripremiti plan po kojem će provesti 10-postotno smanjenje mase plaća u svom resoru. Sudeći prema nekim najavama, vjerojatnije je da će se podijeliti otkazi nego smanjiti zaposlenima plaće te će smanjenje broja zaposlenih, osim vojske i policije, zahvatiti i ostale službe iz javnog sektora što je pripremljeno novim zakonom o državnim službenicima.

Otpori takvom Vladinom scenariju već su stigli. Sindikati zaposlenih u osnovnim i srednjim školama poručuju da njihovih 65 tisuća učitelja i nastavnika radi prema europskoj tjednoj satnici, te da se o nekakvom znatnijem smanjenju ne može niti govoriti.

U posljednje vrijeme Ministarstvo financija spominje se kao jedno od onih koje bi s puno manjim brojem ljudi moglo efikasno obavljati svoj posao. Određene racionalizacije pripremaju se novim ustrojem carine i porezne uprave. Tek treba vidjeti što će biti sa zaposlenicima financijske policije, koju je Ministarstvo financija odlučilo ukinuti. No, s druge strane neka se ministarstva žale da imaju premalo ljudi. Takav je slučaj i nedostatak socijalnih radnika.

Umjesto otkaza manje plaće

Hoće li Vlada doista uz već najavljenih deset tisuća iz vojske i policije, otpustiti još toliko državnih službenika na što se nije obvezala u pismu namjere MMF-u, bit će poznato nakon što ministarstva sačine svoje programe, a Vlada donese uredbu o rasponu koeficijenata za izračun plaća. Masovnija otpuštanja Vlada može izbjeći znatnijim smanjenjem plaća, što će biti teško uskladiti s voljom sindikata.

Upravo zato i u samoj Vladi postoji mišljenje da se sadašnji trenutak mora iskoristiti za racionalizaciju uprave. Naime, iako je Vlada skresala troškove otpremnina, prekovremenog rada i naknada, ova je godina posljednja u kojoj Vlada može obaviti taj posao, mišljenje je jednog od ministara. Velike reformske rezove, pa tako i u državnoj upravi, Vlada može provesti dok proračun ne ovisi isključivo o poreznim prihodima. Za amortizaciju socijalnog nezadovoljstva i šokova, odnosno za isplatu okrnjenih otpremnina poslužit će prihodi od privatizacije javnih poduzeća. A privatizacija prema Vladinom planu mora biti gotova do kraja iduće godine.

Na burzu i višak administracije

Osim smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi Vlada je MMF-u obećala i to da će uprave javnih poduzeća skresati višak zaposlenih u administraciji. Kao i u državnoj i u deset velikih državnih poduzeća administrativne poslove ubuduće bi trebalo obavljati deset posto manje radnika, a plan rješavanja viška poduzeća bi Vladi trebala dostaviti do kraja svibnja ove godine.

Teško je izračunati koliko je to novih nezaposlenih, jer nitko točno ne zna veličinu administrativnog aparata u državnim poduzećima. Međutim, valja naglasiti da je samo u Ini na tim poslovima zaposleno sedam tisuća ljudi, što je polovica ukupno zaposlenih u tom društvu. Njihovo zbrinjavanje jednim dijelom obavit će se ostankom u Ini, ali premještajem na druga administrativna radna mjesta.

U najvećem osiguravajućem društvu u Hrvatskoj, Croatia osiguranju, stidljivo se govori da ono prema europskim standardima može poslovati s tisuću ljudi manje. Svemu tome treba dodati i HEP, koji zapošljava gotovo četiri tisuće administrativaca. Provođenje mjera racionalizacije Vlada će kako je najavila strogo nadzirati, a očekuje da će njezine mjere “ohrabriti zaposlenike da napuste prenapučeni javni sektor”.