Republika: 04. 04. 2001.
PREMIJER ZAGOVARA PROFESIONALIZACIJU HV-a A EKSPERTI UPOZORAVAJU
Ukidanje vojne obaveze ugrozio bi obrambenu, ali i socijalnu sigurnost
Umjesto na brzinu, profesionalizacija vojske mogla bi biti izvršena do 2010. godine, nakon brojnih prilagodbi i priprema
Piše: Sanja Ćetipović
Vojni eksperti uglavnom se slažu da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna prijeći na profesionalnu vojsku i ukinuti vojni rok. To joj, prema mišljenju nekih, ne dopuštaju prije svega gospodarske i socijalne prilike, no dodatna zapreka je i osjetljivost geostrateškog položaja Hrvatske i nesređena situacija u regiji. Stručnjaci, međutim, takvu mogućnost ostavljaju otvorenom i tvrde da bi, umjesto na brzinu, profesionalizacija vojske mogla biti izvršena do 2010. godine, nakon brojnih prilagodbi i p
riprema.NATO standardi
"U prilog tome ide i približavanje NATO-u, no iako jedino profesionalna vojska može biti kompatibilna ostalim vojskama zapadnoeuropskih zemalja, za prilagodbu će po ulasku biti dovoljno vremena", napominje Siniša Tatalović, prodekan i profesor Nacionalne i međunarodne sigurnosti na Fakultetu političkih znanosti, koji je ujedno i autor studije "Hrvatska vojska 2000.".
Tatalović prelazak na profesionalnu vojsku ocjenjuje ozbiljnim zahvatom koji podrazumijeva postupnost.
"Profesionalna vojska bit će svakako učinkovitija i dugoročno gledano isplativija, no to nije nešto što se događa preko noći. Oni koji donose političke odluke, trebali bi prije svega izučiti modele ostalih zemalja koje su prošle tu prilagodbu. Time će vidjeti da je prelazak na profesionalnu vojsku na primjer u Francuskoj trajao desetak godina i da se postupno povećavao broj profesionalaca", kaže Tatalović i dodaje kako će oslobađanje od služenja vojnog roka negativno utjecati i na nezaposlenost.
Demokratska kontrola
"Projekt profesionalizacije vojske svoje utemeljenje mora pronaći i u Zakonu", tvrdi prof. Tatalović. Ističe kako je potrebno uvesti institucije civilne i demokratske kontrole vojske.
"To prije svega uključuje sudjelovanje javnosti u odlučivanju o tako bitnim pitanjima, ali i konfaktiranje civilnih stručnjaka koji mogu davati meritorna mišljenja", zaključuje profesor Fakulteta političkih znanosti.
"Smatram da je suludo, u ovakvoj situaciji kada je Balkan vrlo osjetljiv na promjene granica, ići na ukidanje vojnog roka i smanjenje vojske jer se još uvijek u potpunosti ne možemo osloniti na njihovu pomoć. Profesionalizacija, koja bi bila izglednija da je Hrvatska članica NATO-a, iziskuje goleme količine novca kojeg mi u ovakvoj situaciji nemamo. Tran
sformacija vojske negativno bi utjecala na ionako velike socijalne i gospodarske probleme", kaže dr. Berislav Andrijević, predavač ekonomike nacionalne sigurnosti na Ekonomskom fakultetu."Hrvatska se trenutno ne može osloniti na malu vojsku od 20 do 25 tisuća ljudi jer ona ne može osigurati zaštitu teritorijalnog integriteta i s tim se ne bi trebalo igrati. Mi smo tek na početku osposobljavanja za efikasnu vojsku koja zahtijeva kako tehnički, tako i edukacijski bolje pripremljen kadar, a za sve je to
potrebno određeno vrijeme", napominje general Karl Gorinšek. Bivši ministar obrane Pavao MIljavac smatra da su priče o ukidanju vojnog roka ishitrene i ugrožavaju sigurnost zemlje.