ZAGREB - Hrvatski građani uskoro će plaćati osjetno skuplje telefonske razgovovore, ali točan datum skoka cijena ne zna se ni nakon zatvorene sjednice Nadzornog odbora Hrvatskog telekoma (HT), na kojoj je u petak za novog predsjednika tog tijela izabran Slavko Linić, potpredsjednik Vlade. S te sjednice u javnost još nije procurila nikakva informacija o poskupljenju, iako je sigurno da će sljedećih mjeseci do toga sigurno doći, jer je to u utorak na jednom skupu u Opatiji najavio dr. Goran Granić, zamjenik hrvatskog premijera Ivice Račana.

Vlada, koja je još uvijek većinski vlasnik HT-a (65 posto), odlučila je informacije o poskupljenju telefona davati “na žličice”, kako bi građani lakše progutali tu neugodnu vijest. Prema neslužbenim informacijama, Vlada se na to obvezala partnerima iz Deutsche Telekoma koji već mjesecima čine pritisak na Banske dvore da cijene telefonskih razgovora u Hrvatskoj usklade s onima u Europskoj uniji.

Znakovito je da je Granić najavio poskupljenje impulsa unutar Hrvatske, a pojeftinjenje međunarodnih razgovora, upravo na dan kad je Slavko Linić bez znanja javnosti počeo dvodnevni posjet Njemačkoj. Tamo je Linić, prema našim izvorima, razgovarao i s predstavnicima Deutsche Telekoma (DT), koji je za kupnju 35 posto HT-a 1999. godine već platio oko 850 milijuna dolara. Nijemci žele kupiti još 16 posto HT-a, kako bi postali njegovi većinski vlasnici, a Vlada očekuje da će za to dobiti više od 500 milijuna dolara, nužnih za popunjavanje državnog proračuna u kojem je ove godine predvidjela više od milijarde dolara prihoda od privatizacije.

Nema potvrda o tome da je Linić obećao Nijemcima spomenuto poskupljenje, ali je poznato da su cijene dionica telekomunikacija u svijetu u posljednjih godinu dana pale više od 50 posto, a da Vlada od prodaje HT-a ne može dobiti koliko je očekivala. Logično je očekivati da će cijenu privatizacije HT-a, kroz skok cijena impulsa, morati platiti hrvatski građani iz svoga džepa. Tim poskupljenjem na dobitku će biti ne samo Deutsche Telekom, nego i državni proračun, odnosno Vladini parafiskalni fondovi. Hrvatski telekom lani je ubrao 110 milijuna dolara dobiti, a ove će godine, po svemu sudeći, njegov profit biti i veći.

U svakom slučaju, “usklađivanje cijena s Europskom unijom” neizbježno je ako Vlada želi prodati dio dionica HT-a na burzi, jer hrvatsku tvrtku inače nitko neće željeti kupiti. Vlada taj izlazak na burzu stalno odgađa, ali sigurno je da će javna ponuda dionica HT-a uslijediti prije nego što Deutsche Telekom dobije obečanih 16 posto dionica, za što se u Vladi osobito zauzimao upravo Linić. Cijene telekomunikacija na svjetskom tižištu u međuvremenu i dalje padaju, a British Telecom, primjerice, trenutačno ima oko 46 milijardi funta gubitka. Kad bi prodala sve udjele koje je pokupovala po svjetskim državama, ta britanska tvrtka još uvijek bi imala gubitak od 16 milijardi funta.

Branko PODGORNIK