Slobodna Dalmacija: 09. 04. 2001.

BEOGRAD: U SUSRET PREDSTOJEĆOJ SUKCESIJI BIVŠE JUGOSLAVIJE

Kako će se podijeliti 450 milijuna dolara?

BEOGRAD (Hina) — Na predstojećoj sesiji o sukcesiji bivše Jugoslavije, koja u ponedjeljak počinje u Bruxellesu, primijenit će se takozvani "put surove pravde" po kome će zemljama sljednicama od imovine pripasti ono što se zateklo na njihovim teritorijima, najavio je u beogradskom listu "Politika" novi šef jugoslavenskog izaslanstva u ovim pregovorima Dobroslav Mitrović.

U opširnom razgovoru, koji list objavljuje u svom vikend-izdanju, Mitrović naglašava buduću "potpunu kooperativnost" SR Jugoslavije u pogledu raspletanja "sukcesijskog čvora" i odlučnost svoje zemlje da "probavi vruć krumpir" što im ga je u naslijeđe ostavio režim Slobodana Miloševića.

Predmet diobe na sastanku u Bruxellesu od 9. do 12. travnja bit će šest takozvanih "košara" od kojih su "neke teže, a neke lakše". Dijelit će se zlato iz trezora Baselske banke za poravnanja, zgrade diplomatsko-konzularnih predstavništava nekadašnje SFRJ, novčani paket, arhivska građa.

Imovina SFRJ u inozemstvu već je popisana. Po Mitroviću, vrijednost nekretnina (zgrada, stanova i zemljišta) iznosi 450 milijuna dolara, a u to nije uračunata pokretna imovina (slike, namještaj i slično).

Mitrović ukazuje da, za razliku od prethodnoga režima, nova jugoslavenska vlast, pa samim time i izaslanstvo na pregovorima o sukcesiji, ne inzistira na SRJ kao "jedinoj sljednici SFRJ", već da Beograd priznaje svih pet zemalja sljednica.

SRJ je, kaže Mitrović, za rješenje po kojemu najveći dio (80 posto) imovine bivše Jugoslavije (nepokretna, pokretna, civilna i vojna) neće ići u inventuru, niti će se utvrđivati što je savezna državna imovina kao ni ključ za njenu podjelu. Državama sljednicama pripast će ono što se u zemljama sljednicama zateklo od imovine bivše SFRJ, rekao je Mitrović dodavši da su se s tim stavom složili međunarodni pregovarači sir Artur Watts i Carlos Westendorp.

U tom smislu Mitrović polemizira s hrvatskim stavom da se sva imovina zatečena u bivšim republikama SFRJ međusobno dijeli. Komentirajući hrvatsko stajalište da je potrebno primijeniti Bečku konvenciju, Mitrović tvrdi da taj dokument "nikada nije ratificiran", a da je, osim toga, Wetsendorp već rekao da bi taj "put vodio u džunglu".

Mitrović smatra da će "najlakši posao" u Bruxellesu biti podjela zlata. On nije mogao odgovoriti na pitanje ima li ili ne zlata u Baselu koje bi pripadalo Kraljevini Srbije jer je banka utemeljena 1930. godine, puno poslije Kraljevine Srbije. On, međutim, ostavlja otvorenom mogućnost da su zlato Kraljevine Srbije možda negdje pohranili Karađorđevići ili su ga negdje odnijeli Nijemci i Talijani.