NOVI KRUG PREGOVORA O SUKCESIJI IMOVINE BIVŠE JUGOSLAVIJE

S izaslanstvima koja su, poput hrvatskoga, pojačana specijalistima za međunarodno pravo počeo je novi krug pregovora o sukcesiji, možda prvi za koji čak i razumljivo skeptičan i u ocjenama vrlo suzdržan šef hrvatskg pregovaračkog tima Božo Marendić smatra da bi mogao dati rezultat. Od početka pregovora Marendić je, nakon svakog frustrirajuće bezuspješnog kruga, znao ustvrditi da "jedno od izaslanstava" (ono SRJ) nema mandat za dogovor, što je dramatično izmijenjeno skidanjem Miloševića s vlasti.

Delegacija SRJ, u izmijenjenom izdanju, unijela je u pregovore ponešto osnovane nade da će Sir Arthur Watts, posrednik u pregovorima, ipak doživjeti da se do srijede učini prvi konkretan pomak. Sir Watts smatra da bi se moglo početi od podjele imovine nekadašnje federacije pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Wattsov je ključ raspodjele osam tisuća bankinih dionica i - navodno! - 400 milijuna USD u zlatu za koje pak većina izaslanstava tvrdi da su odavno potrošene. Jednostavno, tri četvrtine zlata i dionica dijeli se po "MMF-ovu ključu", dakle po već utvrđenim omjerima raspodjele imovine među državama nasljednicama. Principu su se već ranije usprotivile Makedonija i BiH držeći da imaju pravo na više, s obzirom na broj stanovnika i gospodarsku (ne)razvijenost.

Bazelska je banka inače dala rok za dogovor nasljednica, i to je 14. travnja. Slovenci i izaslanstvo BiH smatraju da će za tri dana rada, osim Baselske banke, uspjeti uskladiti stavove o statusu arhiva. Pojam državne/društvene imovine i dalje je sporna točka, za razliku od "tehničkog pitanja" datuma raspada federacije, za koje se smatra da će 30. srpnja 1991. godine kao termin odgovarati svima. Moguće je da u srijedu izaslanstva objave da im je uspjelo raspodijeliti 13 prvih objekata veleposlanstava, što bi, zajedno, bio spektakularan rezultat poslije dugotrajnog jalovog dogovaranja koje traje već devetu godinu.