Vjesnik: 11. 04. 2001.
Sedam banaka iskazalo gubitke od 155 milijuna kuna
Dubrovačka banka iskazala dobit za 2000. u iznosu od 10 milijuna kuna, a HNB-ov nadzor utvrdio potencijalne gubitke u iznosu od 107 milijuna / Po privremenim nerevidiranim podacima, koje objavljuje HNB, gubitak iskazale Slavonska banka, Istarska, Dalmatinska, Croatia, Kaptol i Bayerische Hypo Vereinsbank / Nakon revizije dobit Međimurske banke »pretvorena« u gubitak
ZAGREB, 10. travnja - Prema privremenim nerevidiranim podacima o poslovanju banaka u 2000., koje je objavila Hrvatska narodna banka, godinu je s gubitkom završilo šest banaka, među kojima je najveći onaj u Slavonskoj - 60,92 milijuna kuna. Dalmatinska je banka po tim početnim rezultatima, nakon kojih su na posao krenuli revizori, zabilježila 33,38 milijuna kuna gubitka, Istarska banka 25 milijuna, Croatia banka 16,3 milijuna, Kaptol, koja ide u likvidaciju, godinu je završila sa 11,14 milijuna kuna gubitka, a Bayerische Hypo Vereinsbank sa 50 tisuća kuna gubitka.
S obzirom na to da revizija u nekim bankama još traje, bit će sigurno izmjena privremenih nerevidiranih podataka nakon što isplivaju novi gubici. To se s Međimurskom bankom već dogodilo, pa je umjesto dobiti od 1,65 milijuna iskazane u privremenim nerevidiranim podacima, prošla godina zapravo, u dogovoru s revizorima, završila sa 7,8 milijuna kuna gubitka. Taj je rezultat, kako objašnjavaju u banci, posljedica vala stečajeva koji je u drugoj polovini prošle godine zahvatio Hrvatsku, ali i desetak poduzeća - komitenata banke, što se odrazilo na povećani trošak rezerviranja.
Ono što se može zaključiti temeljem nerevidiranih podataka jest da su inozemni vlasnici, koji su lani preuzeli Dalmatinsku i Istarsku banku (investicijski fond Regent Europe), odmah počistili zatečene bilance - i posljedica je toga ukupni gubitak u te dvije banke od oko 57 milijuna kuna. I Slavonska banka, čiji je vlasnik Hypo Alpe-Adria-Bank (koji je za sljedeću godinu najavio spajanje sa Slavonskom), završila je 2000. godinu s velikim gubitkom.
Državne banke i njihovo poslovanje u prošloj godini moglo bi se pokazati »nezgodnim pitanjem«, to više što je riječ o bankama za koje se bliže rokovi privatizacije. U izvješću HNB-a od državnih je banaka Croatia banka godinu završila s gubitkom. Dubrovačka banka ima blizu 11 milijuna dobiti, n
o to su nerevidirani rezultati, a direktor Vlaho Sutić obećao je uskoro objavu i revidiranih podataka. Ono što na primjeru Dubrovačke banke pitanje čini nezgodnim jesu potencijalni gubici koje je utvrdio nadzor HNB-a.Hrvatska poštanska banka, u kojoj se pravdaju lošim iskustvom u ranijim godinama iz vremena bivše uprave, uporno šuti na novinarske upite o poslovanju u 2000. Znalo se da ih, po nerevidiranim podacima, nema među gubitašima, a HNB je sada otkrila da je riječ o tri milijuna kuna dobiti prije ulaska revizora. Što će kazati KPMG - znat će se uskoro.
Prema podacima koje objavljuje HNB ukupna je aktiva na razini bankarskog sustava krajem prošle godine iznosila 112,69 milijardi kuna, što je porast za 24,71 posto u odnosu na godinu ranije. U ukupnoj aktivi banaka 28,92 posto ima Zagrebačka banka, čija je aktiva porasla za 29,41 posto, udio je Privredne banke 18,31 nakon porasta od 31,46 posto, Splitskoj banci, gdje je aktiva porasla za 7,7 posto, pripada 7,12 posto ukupne aktive, a Riječkoj 7,04 nakon prošlogodišnjeg rasta za 29,05 posto. Aktiva Raiffeisenbank porasla je za 72,78 posto, pa je udio te banke krajem godine dosegao 4,54 posto, Hypo-Alpe-Adria Bank bilježi porast aktive od 72,03 posto, što povećava tržišni udio na 3,42, a Erste & Steiermärkische, gdje je aktiva porasla za 84,07 posto, na hrvatskom tržištu sada zauzima 2,72-postotni dio.
Lidija Martinović