Vjesnik: 17. 04. 2001.
Međunarodna zajednica zadržala čvrst stav prema HDZ-u BiH
Colin Powell je za boravka u Sarajevu dao snažnu podršku aktualnoj politici međunarodne zajednice u BiH kazavši kako »SAD znaju razliku između hrvatskog naroda i male skupine koja koristi nacionalističku propagandu da bi očuvala vlast i osobno bogatstvo«
SARAJEVO, 16. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Posjet Sarajevu američkog državnog tajnika Colina Powella razočarao je one koji su očekivali da bi taj visoki dužnosnik Bushove administracije mogao u Sarajevu dati signal o promjeni dosadašnjeg smjera službenog Washingtona spram zbivanja u BiH. Powell je došao u BiH usred možda i najozbiljnije krize nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Ogorčena zbog neu
laska u izvršnu vlast, HDZ BiH je skupa s nekoliko manjih stranaka koje ju podržavaju proglasila stvaranje autonomije na većinskim hrvatskim dijelovima zemlje, pozivajući se na Ustav koji jamči ravnopravnost konstitutivnih naroda. No, iako u HDZ-u tvrde da je taj Ustav prekršen u ključnom dijelu koji se odnosi na izbor zastupnika u Dom naroda i iako je ta stranka dobila većinsko povjerenje hrvatskih birača, pokušaj stvaranja samouprave naišao je na žestok otpor, a lideri autonomije proglašeni su ekstremnim nacionalistima, separatistima i kriminalcima koji nastoje sačuvati dosadašnje privilegije.Čitava međunarodna zajednica, tvrdi se, jedinstvena je u borbi protiv hrvatskih »autonomaša«. To jedinstvo u samoj zemlji simboliziraju visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, šef OESS-ove Misije Robert Barry i američki veleposlanik Thomas Miller koji se smatra i »arhitektom« promjene vlasti do koje je došlo nakon izbora 11. studenoga i formiranja parlamentarne većine Demokratske alijanse za promjene, predvođene SDP-om
, Silajdžićevom Strankom za BiH i skupinom manjih stranaka, uključujući dvije s hrvatskim predznakom Novom hrvatskom inicijativom i HSS-om.Upravo Miller, o čijem se skorom odlasku iz BiH špekulira, može biti najzadovoljniji nakon Powellovog boravka u Sarajevu. Njegov je šef dao snažnu podršku aktualnoj politici kazavši kako »SAD znaju razliku između hrvatskog naroda i male skupine koja koristi nacionalističku propagandu da bi očuvala vlast i osobno bogatstvo«.
Državni je tajnik dodao da će njegova zemlja u BiH surađivati sa svojim europskim partnerima na suprotstavljanju snagama sukoba, separatizma i mržnje. »Surađivat će s ljudima dobre volje u zajednici Hrvata kako bismo podržali osiguranje njihovih nacionalnih prava sukladno Daytonu«.
Powell je ponovio točno ono što zadnjih nekoliko mjeseci, koliko traje kriza s bosansko-hercegovačkim Hrvatima, govore svi istaknutiji predstavnici međunarodne zajednice u BiH. On nije dao povoda niti špekulacijama o skorom američkom povlačenju s Balkana, što priželjkuju vođe hrvatske samouprave, računajući da će s Europljanima lakše naći zajednički jezik kada je riječ o njihovim zahtjevima. Ipak, treba kazati da situacija u hrvatskim dijelovima zemlje ipak nije tako »crno-bijela« kakvom se nastojala prikazati i tijekom ovog značajnog posjeta. Probleme ne izaziva tek »šačica ekstremista«, oni su mnogo, mnogo dublji i teško da će biti riješeni uklanjanjem nekolicine lidera, čija se uhićenja najavljuju. Razlog za duboko nezadovoljstvo velikog broja Hrvata u BiH jest problem njihovog ustavnopravnog položaja koji nije riješen na zadovoljavajući način. S druge strane, međunarodna zajednica u Republici Srpskoj čak otvoreno podržava one snage koje u svojoj politici ističu »državnost« toga entiteta. Ne treba ni naglašavati da gospodarstvo nije pokrenuto, a nastavlja se trend iseljavanja mladih. U najvećem dijelu zemlje, osim donedavno u Hercegovini, živjelo se zbilja bijedno. Problema u BiH i dalje je mnogo, a »veliki napredak« o kojem se govorilo i tijekom Powellovog posjeta događa se u trenutku možda i najveće krize, istinske drame bosansko-hercegovačkih Hrvata.
Alenko Zornija