ZAGREB - Najnoviji potezi vlasti, poput ustavnih promjena i brzinskog donošenja Zakona o lokalnim izborima u kojem je sve manje više podređeno stranačkim interesima, uzburkali su stare duhove među nevladinim organizacijama koje upućuju oštre kritike vladajućima zbog kršenja građanskih prava. Neke od njih spremne su na prosvjede, ako stvari i nadalje budu išle ovim smjerom, a to onda aktualizira pitanje uloge, mjesta i djelovanja institucija civilnog društva u Hrvatskoj. U proteklih deset godina, točnije do 3. siječnja 2000. godine, nevladine organizacije očitovale su se demonstrirajući i prostestirajući protiv nedemokratske HDZ-ove vlasti i bile velika podrška šestorki pri dolasku na tron, a kada se to dogodilo institucije civilnog društva došle su u poziciju da više ne djeluju protiv već - za. No, razdoblje suglasja bivših interesnih partnera nije bilo dugog vijeka.

Sada, godinu dana poslije, HHO tvrdi kako vladajući gube svoj demokratsko-politički legitimitet i sustavno ugrožavaju ljudska prava (donošenje zakona o USKOK-u). Antiratna kampanja Hrvatske, s još nekim udrugama, kani organizirati prosvjede pred Ministarstvom pravosuđa zbog donošenja izbornog zakona za lokalnu samoupravu, kojim su bitno skresana prava građana da utječu na pitanja koja ih se najviše tiču. Prema riječima Vesne Teršelič, članice Antiratne kampanje i direktorice Centra za mirovne studije, razmišlja se čak i o tome da se pozove građane da ne izađu na lokalne izbore.

Svi pokušaji da se problemi riješe partnerski završavaju neuspjehom jer, kaže Teršelič, vladajuća garnitura uopće ne mari za mišIjenje institucija civilnog društva kao niti za interese građana i građanki koji su joj dali povjerenje.

- Zato su se nevladine udruge ponovno našle u poziciji da jasno i prepoznatljivo artikuliraju interese građana jer im se ne nudi mogućnost sudjelovanja i utjecaja na važne odluke. Konkretno, izborni zakon za lokalnu samoupravu ne ide u prilog građanima već osigurava moć za partitokracije i stranačke aparatčike koji bi trebali rješavati ključne probleme građana, objašnjava Vesna Teršelič i dodaje kako vlast ionako nije pokazala osobitu sposobnost suočavanja s problemima, a kamoli njihovog rješavanja.

Iako nevladine udruge upućuju sve više kritika koalicijskoj vlasti, Gojko Bežovan, predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO), smatra kako se niti jedna od udruga koje se bave problemima demokratičnosti i ljudskih prava ustvari nije ozbiljno suprotstavila vladajućima i to zato što su, ističe Bežovan, “povjerenici” i “referenti” nove vlade za ta pitanja i imaju prikriveni stranački angažman. A vladajući su, kaže, skloni civilnom društvu, ma koliko to neki pokušali negirati iako su, doduše, neki članovi šestorke svojim izjavama doveli u pitanje legitimitet civilnog društva.

- Da je prije tri godine netko upitao kakav je legitimitet civilnog društva da njegovi članovi budu i članovi vijeća HRT-a, kao što je to upitala Vesna Pusić, na njega bi sasuli drvlje i kamenje. Od udruga, međutim, nitko nije reagirao, napominje Bežovan dodajući kako je danas središnji problem civilnog društva upravo njegov legitimitet.

Pogotovo je, ističe, u krizi onaj njegov dio koji se bavi ljudskim pravima i kojeg je bivši režim pretvorio u neprijatelja, jer sada treba pronaći nov način djelovanja i prosječnom građaninu učiniti jasnim da djelujući “za” može riješiti neke svoje probleme, bilo na lokalnoj bilo na državnoj razini. No, najveći je problem, ističe Bežovan, što civilno društvo nije naučilo djelovati “za” pa sada, iako je Vlada otvorila vrata, ono ne zna što bi točno trebalo raditi. Stoga je u mnogim udrugama došlo do promjena, unutrašnjih rasprava i razmimoilaženja o njihovoj daljnjoj misiji.

Nevenka CUGLIN