ZAGREB - Sedamdeset šest posto ispitanika među poslovnim ljudima u Zagrebu odgovorilo je na pitanje Gallupovih istraživača da su problemi s kriminalom njihove kompanije ostali isti otprije dvije-tri godine, četiri posto ispitanika smatra da su ti problemi povećani, a devet posto da su smanjeni. U usporedbi s drugim gradovima istočne Europe (Bukureštom, Budimpeštom, Kijevom, Minskom, Moskvom, Sofijom i Vilnusom), u Zagrebu i Moskvi najmanji je postotak onih koji ne misle da su njihovi problemi s kriminalom porasli. Primjerice, 29 posto bukureštanskih i 27 posto budimpeštanskih biznismena ocijenilo je da su njihovi problemi s kriminalom porasli.

Najviše zagrebačkih poslovnih ljudi (čak 77 posto) odgovorilo je kako smatraju da je korupcija značajna zapreka dobrom biznisu. I u ostalim spomenutim gradovima ti su postoci znatno manji. Zagrebu su najbliži Bukurešt sa 66 posto i Sofija sa 62 posto biznismena koji shvaćaju korupciju kao veliku zapreku dobrom poslovanju.

Prema Gallupovim istraživanjima, zagrebački poslovni ljudi ocijenili su da je glavnih šest zapreka dobrom poslovanju već spomenuta korupcija, zatim kriminal i nesigurnost (76 posto), nedostatak zakonskih tekstova (71 posto), politička nestabilnost (68 posto), porezna regulativa (67 posto) te promjene u zakonima i propisima (57 posto).

Na konferenciji za novinare sudjelovao je i profesor Pravnog fakulteta Josip Kregar, koji je podsjetio da je Hrvatska što se tiče korupcije, prema istraživanjima EBRD-a i Svjetske banke, u prosjeku tranzcijskih zemalja. Kregar tvrdi kako je manji problem posvudašnja tzv. administrativna korupcija na nižim razinama, dok je ona "visoka korupcija" raširena.