Direktor Sektora za gospodarsku strategiju Hrvatske gospodarske komore upozorava kako Hrvatska nema strategiju približavanja EU, kao i da Vlada nema odgovora na tešku gospodarsku krizu.

Lokin: U ovoj fazi je spremna. Približavanje Europskoj uniji i Srednjoeuropskom udruženju slobodne trgovine će se odvijati u fazama. Hrvatska se mora prilagoditi tom diktatu tako da postupno otvara svoja tržišta - od tržišta roba, do tržišta kapitala i tržišta radne snage. Hrvatska, međutim, nema osmišljenu strategiju za približavanje Uniji, već se samo prilagođujemo normama koje nam EU nameće.

Lokin: Ne bi nas smio zadovoljiti gospodarski rast ispod 5 posto godišnje. Manje stope rasta nas sve više uvode u krizu. Koliko vidim već su se i neki političari ogradili od te Vladine strategije, jer ona ne može dati odgovore na ključna pitanja i ne nudi viziju budućnosti. Autori te strategije ne predviđaju dinamički gospodarski rast, što znači da uistinu ne žele promijeniti teško gospodarsko stanje u kojem se nalazimo.

Lokin: Stupanj nezaposlenosti od 23 posto, s tendencijom rasta prema 25 posto, govori da smo odavno prešli granicu podzaposlenosti. Takva situacija je krajnje destruktivna, jer je u takvom miljeu na razini države vrlo teško organizirati suvislu i efikasnu proizvodnju.

Lokin: Ne, ova Vlada to ne može. Gospodarski program Vlade generira nezaposlenost. On počiva na privatizaciji, a kako bi se tvrtka prodala moraju se smanjiti i njezini troškovi, koji se uglavnom svode na cijenu radne snage. Da bi se troškovi smanjili dolazi do otpuštanja radnika. Račanova Vlada sada provodi i politiku stečajeva i dodatno otpušta radnike.

Lokin: Da, mali su trgovci počeli propadati neovisno o hrvatskom približavanju CEFTA-i i dolasku inozemnih trgovačkih lanaca. Država bi sada trebala pokušati organizirati trgovce. To je pitanje strategije razvoja trgovačkog sektora. Čime ponovno dolazimo do toga da nismo organizirani kao država.

Lokin: To se zasigurno ne može dogoditi. Jedino može doći do pada standarda. Gotovo stopostotni rast cijena goriva u posljednjih godinu dana, uz očiti pad plaća, dovodi do pada životnog standarda, a time se amortizira inflacija. Pored toga i Hrvatska narodna banka je objavila kako ne očekuje povećanje rasta cijena. No, nitko ne govori o cijeni zauzdavanja inflacije. Tu ćemo cijenu platiti još većom nezaposlenošću.

Sada će se pogoršati i materijalni položaj zaposlenih u državnim djelatnostima i društvenom sektoru i njihova će potrošnja stagnirati. To će ozbiljno poremetiti domaću potražnju za proizvodima. Takvi su procesi već na djelu. Naime, u siječnju ove godine promet u trgovini na malo je opao za 35 posto u odnosu na prosinac 2000. godine. To znači kako je već počelo naglo padanje kupovne moći stanovništva, a to nas vodi u daljnju recesiju.