BISERA LUŠIĆ IZ STRASBOURGA: PARLAMENTARNA SKUPŠTINA VIJEĆA EUROPE U ZASJEDANJU

STRASBOURG — Pravo na izražavanje i informacije nastavlja se kršiti u brojnim europskim državama. Cenzura se provodi i putem nasilja, zatvaranja, progona i zastrašivanja, a nove prijetnje nastaju iz globalizacije medijskog tržišta i ekonomskih izazova na tržištu medija. Sloboda medija ostaje osnovni pokazatelj zrelosti nekog demokratskog društva — stoji u izvještaju Odbora za kulturu, znanost i obrazovanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, o kojemu se u Strasbourgu raspravljalo u utorak, a koji je zastupnicima predstavio izvjestitelj Gyula Hegyi.

— Sve je više trendova koji upućuju na to da su mediji čisti komercijalni produkt, a ne posebna kulturna i demokratska vrijednost. Nemilosrdna konkurencija među medijskim kućama dovela je do toga da se povećava pritisak na uredništva koja moraju omogućiti hitno pokrivanje nekog događaja, bez analize i istraživanja. Istraživačko novinarstvo postalo je neprofitabilno, a senzacionalističke priče zamjenjuju analitičke uvodnike u medijima — naglašava se u izvješću o situaciji o medijskim slobodama.

Navodeći primjere po pojedinim zemljama, izvjestitelji nisu spomenuli Hrvatsku, no za susjednu BiH kratko se navodi da se tamošnji mediji ponekad stavljaju u funkciju propagande širenja mržnje, rasizma i ksenofobije. Najviše prostora u izvještaju o medijima zauzela je, sasvim očekivano, situacija u Rusiji i preuzimanje televizijske postaje NTV, čiji su novinari uspjeli uspješno mobilizirati rusku javnost i odbili raditi za novu upravu. Načelni zaključak zastupnika Parlamentarne skupštine jest da se vlast ne smije uplitati u medije, bez obzira na kritike koje često dolaze od strane novinara u toj zemlji. Stoga, Vijeće Europe potiče pravo na izražavanje i informacije, smatrajući ga temeljcem demokratskih procesa europskih zemalja.

Pored slobode medija, u Parlamentarnoj skupštini VE-a raspravljalo se i o zajedničkoj suradnji i borbi protiv organiziranog kriminala. Izvjestiteljica Vera Squaricialupi upozorila je tako da se od 1998. godine naovamo intenzitet gospodarskog kriminala znatno povećao u europskim zemljama, pa čak prijeti ugrožavanjem demokratskih sustava u nekima od njih. Najgori oblici takvih kriminalnih radnji, smatraju u VE-u, su šverc ljudima, drogama i oružjem, utaja poreza, pranja novca i korupcija koje treba suzbijati zajedničkim naporima europskih država. Stoga su članovi Odbora za borbu protiv kriminala pozvali europske zemlje da se dogovore oko zajedničkih načela i strategije u suradnji koja će stati na kraj kriminalu koji ne poznaje granice.

O hrvatskim iskustvima u borbi protiv organiziranog kriminala govorila je Mirjana Ferić-Vac koja je kazala da niti naša zemlja nije pošteđena tog problema, te naglasila nužnost suradnje europskih zemalja u suzbijanju problema kriminala i korupcije. U svom govoru ona je navela sve što Hrvatska poduzima u pravcu suzbijanja kriminala putem postojećega domaćeg zakonodavstva, ali i u sklopu uključivanja naše zemlje u europske programe borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.