Vjesnik: 25. 04. 2001.
Hrvatski rejting ovisi o potezima Vlade
Poslije Miloševićeva pada prijeti opasnost da rejting Hrvatske padne među stranim financijskim institucijama i ulagačima / Na rejting bi nepovoljno mogla utjecati i politička previranja u regiji / Zemljama bivš
eg SSSR-a i Balkana 3,4 milijarde euraLONDON, 24. travnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)
- Na godišnjem zasjedanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koje je počelo u ponedjeljak, za utorak je bila zakazana prezentacija Republike Hrvatske. U njoj su, uz ostale, kao sudionici bili najavljeni ministar financija Mato Crkvenac, ministar gospodarstva Goranko Fižulić te zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Predviđena je bila i panel diskusija na temu poboljšanja investicijskog okruže
nja u Hrvatskoj te o načinima privlačenja izravnih stranih ulaganja.Teme te diskusije bile su i privatizacija, turizam, te važnost regionalnih integracija - uključujući otvaranje starih i novih tržišta na području bivše Jugoslavije. Strani promatrači s posebnim su zanimanjem očekivali kakav će program privatizacije hrvatska Vlada najaviti u Londonu za 2001. godinu. Inače, tijekom boravka u Londonu hrvatsko izaslanstvo susrest će se i s predstavnicima niza banaka te financijskih kuća.
Sudjelovanjem na ovogodišnjem zasjedanju EBRD-a hrvatski će predstavnici iz prve ruke moći vidjeti kakav je naš tekući rejting na međunarodnom tržištu. Prilikom prošlogodišnjeg zasjedanja te banke, osnovane sa zadaćom da pomaže tranziciju u bivšim komunističkim zemljama Europe, opća je ocjena bila da nismo dovoljno iskoristili međunarodnu dobru volju i naklonost nakon zadnjih izbora. Poslije pada Miloševićeve vlasti u Beogradu, prijeti dodatna opasnost da rejting Hrvatske donekle padne u krugu međunarodnih financijskih institucija i ulagača. Na njega bi nepovoljno mogla utjecati i politička previranja u regiji - od BiH, preko Kosova, do Makedonije. No najvažniji za taj rejting su, dakako, potezi hrvatske Vlade.
Ove godine EBRD obilježava desetu obljetnicu postojanja. U zadnjem izvješću te banke, čije je je sjedište u Londonu, navodi se da su tranzicijske zemlje - čijoj obnovi i razvoju EBRD pomaže - uživale dosad najbolju godinu od pada Berlinskog zida - s prosječnom stopom rasta od 5,4 posto. Od deset zemalja Srednje Europe koje pregovaraju o ulasku u EU, polovina ih je dosegla, najmanje, razinu proizvodnje iz 1989, navodi se u izvješću. No, najavljuju se krupna iskušenja jer će, prema prognozama EBRD-a, opće usporavanje svjetske privrede nepovoljno utjecati i na stope rasta u Srednjoj Europi.
Prema zadnjim planovima Europske banke za obnovu i razvoj, ta institucija kani glavninu svojih kredita sada preusmjeriti prema zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Balkana. Njima je banka namijenila 3,4 milijarde eura svojih godišnjih kreditnih kapaciteta. Za srednjoeuropske zemlje, poput Poljske, Češke ili Madžarske, postavljena je sada gornja granica od milijardu eura za 2002.
Jasna Zanić Nardini