Vjesnik: 27. 04. 2001.
Jelavić se povlači, Božo Ljubić na čelu HDZ-a BiH?
Već na sastanku Predsjedništva HDZ-a BiH u petak moglo bi doći do smjene na kormilu te vodeće stranke Hrvata u BiH , a uz Božu Ljubića najozbiljniji kandidati Martin Raguž i Perica Jurković
SARAJEVO, 26. travnja - U Sarajevu se sve otvorenije špekulira o mogućim nasljednicima Ante Jelavića na mjestu predsjednika HDZ-a Bosne i Hercegovine. Ključni uvjet koji su predstavnici međunarodne zajednice postavili za početak dijaloga s predstavnicima te stranke je povlačenje iz politike osoba koje su se aktivno uključile u projekt hrvatske autonomije te povratak HDZ-ovih zastupnika u institucije sustava, odnosno u zastupničke klupe parlamentarnih domova, uključujući Dom naroda Federacije BiH, gdje bi HDZ mogao imati natpolovičnu većinu: 16 od ukupno 30 zastupnika.
Predsjedništvo HDZ-a BiH u petak će u Mostaru raspravljati o aktualnoj političkoj situaciji u zemlji. Iako su nam izvori u vrhu stranke to demantirali, jasno je kako ne bi bilo iznenađenje da već na ovom sastanku dođe do smjene na čelu stranke, odnosno da Jelavića, kojega je formalno uklonio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch i faktički zamijeni netko od stranačkih »umjerenjaka«, ljudi koji su kao sugovornici prihvatljivi međunarodnoj zajednici.
Vrlo bi se lako moglo dogoditi da to bude dr. Božo Ljubić, bivši ministar zdravstva Federacije BiH i čovjek koji je kandidat za predsjednika stranke bio još na njezinom Petom saboru. Za njega je tada lobirao čak i izaslanik službenog Zagreba Ivić Pašalić, no zahvaljujući »generalskom puču«, za predsjednika HDZ-a BiH izabran je Ante Jelavić. Dobro kotira i Ljubićev brat Mariofil, koji je jedini od HDZ-ovih dužnosnika izabran na neku od istaknutijih funkcija i u novoj vlasti (dopredsjedajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH). Za ostanak braće Ljubić u politici lobirali su čak i neki od najistaknutijih lidera unutar Alijanse za promjene, što je Vjesniku potvrdio predsjednik jedne od stranaka koje participiraju u trenutno vladajućoj koaliciji.
Najozbiljniji kandidat za novog prvog čovjeka HDZ-a BiH je i Martin Raguž, trenutno predsjednik Koordinacijskog vijeća hrvatske samouprave, kojega se, usprkos tome što ima visoku »autonomašku« funkciju, smatra umjerenim političarem. U zasluge mu se ubrajaju rezultati koje je postigao dok je bio na čelu Vijeća ministara BiH, ali i činjenica da je jedan od najzaslužnijih što HDZ-ovo vodstvo nije već početkom ožujka odlučilo i službeno proglasiti samoupravu, već je tu odluku prolongirao za 60 dana.
Još jedan kandidat je glavni tajnik HDZ-a BiH Perica Jurković, kojega bi opet moglo diskvalificirati to što ga smatraju čovjekom iza kojega stoji Stanko Sopta.
U svakom slučaju, projekt hrvatske samouprave stoji na sve labavijim nogama. Akcije u »Hercegovačkoj banci« bacile su tamošnje gospodarstvo na koljena, a čak i bez toga neki od vodećih gospodarstvenika, uglavnom veliki uvoznici, nisu bili spremni ući u riskantan projekt financiranja autonomije, strahujući da bi mogli ostati bez tržišta u Bosni. Za političku avanturu kakva bi bila jednostrano proglašenje odcjepljenja nisu bili svi niti u političkom vodstvu, koje bi dodatno moglo biti podijeljeno izborom Jelavićevog nasljednika.
No s druge strane, jasno je da će se bez povratka HDZ-a u institucije sustava i adekvatnog rješenja »hrvatskog pitanja« u BiH teško izaći iz aktualne ustavno-političke krize. Za tu stranku ipak je glasovala golema većina bosansko-hercegovačkih Hrvata, a neke od zahtjeva koje je artikulirao Hrvatski narodni sabor prihvaćaju čak i oni Hrvati i hrvatske stranke koje su unutar Alijanse za promjene.
Jelavić je, dojam je, spreman se povući. Za to traži jamstva da neće biti kaznenih postupaka protiv lidera samouprave, ali i jamstva da će buduća rješenja, prije svega u oblasti ustavnog i izbornog zakonodavstva predstavljati barem minimum u odn
osu na zahtjeve koje je postavo Hrvatski narodni sabor.ALENKO ZORNIJA