Republika: 28. 04. 2001.
Idućeg tjedna Sabor će donijeti zakon o državnom odvjetništvu, a Ortynski prisegnuti
Ortynski je za glavnog državnog odvjetnika izabran neposrednom primjenom Ustava koji ne rješava pitanje prisege, pa je da je položi morao čekati novi zakon
Piše: Gordana Grbić
Glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski, tri mjeseca nakon što je stupio na dužnost, napokon bi za desetak dana mogao položiti prisegu. Već idućeg tjedna Sabor bi trebao donijeti zakon o državnom odvjetništvu, koji uređuje i polaganje prisege, čime će biti ispunjena pravna praznina nakon izmjena i dopuna Zakon o sudovima. Izmjenama Ustava, a potom i zakona, tužiteljstvo je odvojen
o od sudstva kao samostalno pravosudno tijelo.Novi zakon
Budući da je Ortynski za glavnog državnog odvjetnika izbran neposrednom primjenom Ustava, koji pitanje prisege ne rješava, morao je čekati novi zakon, kako bi položio prisegu. Izostanak prisege prije stupnja na dužnost ni u čemu ne umanjuje mandat sadašnjeg glavnog državnog odvjetnika jer to je ipak samo simboličan čin koji nije konstitutivni dio funkcije.
Uz prašinu koja se digla oko njegovog imenovanja, Ortynskom izostanak prisege nije bio ugodan. Za to on, u svakom slučaju nije bio kriv, nego kašnjenje Ministarstva pravosuđa, pa onda i zakonodavaca u donošenju zakon o državnom odvjetništvu. Ne stigne li Sabor odraditi taj zakon u idućem tjednu, tada bi se i donošenje zakona te polaganje prisege pomaknulo za kraj svibnja jer tijekom izborne kampanje Sabor neće zasjedati.
Odvojeno od sudstva
Opravdanje za kašnjenje zakona, čiji je radni tekst bio odavno napravljen, bile su ustavne promjene. Odvjetništvo je odvojeno od sudstva, a Državnom odvjetništvu priključeno je Državno pravobraniteljstvo. Državno odvjetništvo tako više neće samo progoniti kriminalce i štititi druge državne i društvene interese, nego će zastupati interes države u imovinskim stvarima. Inače, Vlada nije prihvatila prijedlog iz sabors
ke rasprave da se umjesto državnoj službi zaštita državne imovine prepusti odvjetničkim uredima. U ovom trenutku, naime, Državno pravobraniteljstvo vodi 90.000 predmeta, a svi se ne odnose na zastupanje na sudovima, nego je riječ i o davanju pravnih mišljenja temeljem niza popisa - o poljoprivrednom zemljištu, pretvorbi i privatizaciji, denacionalizaciji.... Sav taj posao, misle predlagači zakona, se uredima - ma koliko bili specijalizirani - ne može prepustiti, a bilo bi to i skuplje od posebno organizirane službe unutar Državnog odvjetništva.Zamjerke
Glavne se izmjene u zakonu o državnom odvjetništvu odnose na način izbora državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Do nedavno i jedne i druge imenovalo je Državno sudbeno vijeće. U skladu s odlukom Ustavnog suda, kojom je osporen dotadašnji način izbora, predlaže se novi. Napravljena je razlika u načinu izbora, kao i između predsjednika sudova koji pretežito rade poslove državne uprave - i zato ih imenuje Ministar pravosuđa dok suce imenuje Državno sudbeno vi
jeće. Državne odvjetnike imenovat će glavni državni odvjetnik, a zamjenike Državno odvjetničko vijeće.Glavnog državnog odvjetnika već ja na prijedlog Vlade izabrao Hrvatski sabor. Županijske državne odvjetnike, uz prethodno mišljenje ministra pravosuđa i kolegija državnog odvjetništva imenuje glavni državni odvjetnik.
Za imenovanje 17 županijskih i 58 općinskih državnih odvjetnika po novom zakonu Ortynski ima rok od šest mjeseci. Oni koji ne budu ponovno imenovani, postaju zamjenici državnog odvjetnika, zamjenicima temeljem zakona postaje i svih četrdestak sadašnjih državnih pravobranitelji te njihovih stotinjak zamjenika. Svi sadašnji zamjenici državnog odvjetnika (ima ih oko 350), zadržavaju svoj status, što znači da zbog kadrovskih p
romjena u Državnom odvjetništvu neće biti čistki i izbacivanja na ulicu.Prisega na dužnost
Prije stupanja na dužnost zamjenik državnog odvjetnika daje prisegu pred predsjednikom Državnoodvjetničkog vijeća, županijski i općinski državni odvjetnici prisegu polažu pred glavnim državnim odvjetnikom, a glavni državni odvjetnik prisegu daje pred predsjednikom Hrvatskog sabora. Za glavnog državnog odvjetnika zakon ni ne određuje da prisegu polaže prije stupanja na dužnost.
Državno odvjetničko vijeće osim o imenovanju odlučuje i o razrješenju i stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika. To tijelo bira Sabor, sedam članova iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda saborskih zastupnika i dva iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. T
o novo tijelo trebalo bi biti imenovano u roku od 60 dana od stupanja zakona o državnom odvjetništvu na snagu.