Hrvatsku je do sada uloženo oko 4 3 milijarde dolara stranog kapitala pri čemu struktura ulaganja nije zadovoljavajuća jer dominiraju investicije u uslužni sektor, prvenstveno banke. Međutim, Hrvatska je za razliku od većine tranzicijskih zemalja pretrpjela znatna ratna razaranja, što je bio odlučujući faktor naglog rasta političkog rizika koji u znatnoj mjeri određuje ponašanje stranih investitora.

Politički rizik nije kako se na prvi pogled može učiniti, procjena isključivo državne administracije neke zemlje. To je ujedno makro i mikro ekonomsko vrednovanje vrhunskih menadžera multinacionalnih korporacija te ostalih donositelja financijskih odluka koje obuhvaća komercijalne, političke, društvene i kulturne interese. Mnoge korporacije procjenjuju politički rizik na temelju subjektivnih ocjena visokih rukovoditelja, što je prilično manjkava metoda. U takvim slučajevima presudna su individualna geopolitička znanja pojedinaca, ali i njihova politička naklonost.

Ipak, znatni broj multinacionalnih korporacija ne oslanja se na intuiciju svojih menadžera već koristi egzaktnije metode.

Uobičajena je praksa nekih vodećih svjetskih korporacija poput npr. General Electrica, Exxona i Xeroxa da angažiraju konzultantske tvrtke za takve procijene. Od njih se traži detaljna analiza njihove grane djelatnosti u globalnom kontekstu s posebnim osvrtima na pojedine zemlje. Jednu od najvećih baza podataka takve vrste, izgradio je britanski izdavački div "Euromoney" koji redovito publicira index rizika koji se izračunava na temelju ekonomskih i političkih pokazatelja. Redoslijed zemalja na toj rang listi, koja obuhvaća 170 država, se mijenja svake godine. Međutim, već duži niz godina među najsigurnije zemlje za ulaganje spadaju Švicarska, Luksemburg, Norveška, Austrija, Njemačka, SAD, Japan i Singapur. Među najnesigurnije zemlje spadaju Liberia, Somalija, Sudan, Irak, Burma, Uganda, Etiopija, Sjeverna Koreja, Siera Leone i DR Kongo.

Kod nas su upravo u tijeku procesi uspostave civilnog nadzora nad vojskom i tajnim policijskim službama što kod stranih analitičara može izazvati simpatije. Ocjenjuju se i unutarnje napetosti koje u Hrvatskoj eskaliraju svojevrsnom podjelom na državotvorce odnosno branitelje iskonskih nacionalnih interesa i one ostale, Takvi odnosi povećavaju politički rizik za strano investiranje.

Vrednuju se politički potezi usmjereni na zadržavanje vlasti što je ranije bila učestala praksa. Ocjenjuje se i korupcija koja je prilično raširena u Hrvatskoj. Još više zabrinjava jačanje organiziranog kriminala koji po izjavama pojedinih političara ima utjecaj i na politički vrh. No, sudski proces zločinačkoj organizaciji i najava odlučne borbe protiv organiziranog kriminala popravljaju našu poziciju u tom pogledu. Nepotizam je izuzetno razvijen i to negativno utječe na investitore. Navedeni su samo neki od elemenata procjene političkog rizika koji ukazuje na njegovu složenost. Proces političke demokratizacije Hrvatske te snažna opredijeljenost integraciji u EU, svakako su elementi koji će utjecati na povećanje sigurnosti ulaganja u Hrvatsku. Ujedno postupna uspostava sigurnosti u regiji dodatno će stimulirati strane investitore za ulaganje u našu zemlju.