Novi list: 04. 05. 2001.

LE MONDE: CARLA DEL PONTE KRENULA NA TURNEJU IZ PARIZA DO NEW YORKA

ICTY: Zapad treba i dalje vršiti pritisak na Beograd

Haški sud ne može bez međunarodne potpore želi li 'u potpunosti ispuniti svoj mandat'. 'Nemam sudbenu policiju; ovisim o dobroj volji država', ističe Carla del Ponte

Nastaviti međunarodni pritisak! Glavna tužitellica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte priprema se ponovo uzeti u ruke hodočasnički štap: u srijedu je boravila u Parizu, zatim kreće u Washington, gdje će se nakon izbora Georgea W. Busha prvi put susresti s novom američkom upravom, pa u Berlin, Beograd i na koncu New York, gdje će podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, svome 'šefu'. Sve se treba završiti koncem lipnja.

Glavna tužiteljica ICTY-ja plaši se demotivacije nakon uhićenja najpoznatijeg optuženika u Beogradu: Slobodana Miloševića. Gospođa Del Ponte otpočetka se pribojavala oduševljenja zapadnih vlada novim jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom, demokratskim 'rušiteljem' beogradskog 'ratnog huškača'. Ona bolje no itko zna koliko se on protivi Haškome sudu, za koji kaže da je 'političko oruđe' u rukama Amerikanaca. Ona mjeri značenjske nijanse između zapadnih prijestolnica koje bi Beograd mogao iskoristiti kako bi odgodio izručenje ICTY-ju glavnog krivca za desetogodišnje balkanske ratove. I izručenje drugih.

ICTY ne može bez međunarodne potpore želi li 'u potpunosti ispuniti svoj mandat'. 'Nemam sudbenu policiju; ovisim o dobroj volji država', ističe Carla del Ponte. U brojkama to znači: dvadeset šest optuženika, takozvanih 'bjegunaca' - među kojima su najvažnija trojica: Slobodan Milošević (budući da još nije prebačen u Den Haag), Radovan Karadžić i Ratko Mladić, politički i vojni vođa bosanskih Srba u ratu - ne računajući listu s tajnim optužnicama. Naprotiv, četrdeset jednom sudi se u Haagu, dok su petnaestorica već osuđena ili oslobođena.

Posao redarstvenika - otkrivanje i uhićenje bjegunaca - u načelu obavljaju vojnici međunarodnih snaga (SFOR u Bosni i Hercegovini, KFOR na Kosovu, kada se za to osjeti potreba), kao i redarstvenici pojedinih zainteresiranih država. Zapad još uvijek nije pokazao veliku revnost u Bosni: tako je prošlo deset mjeseci između zadnjih dvaju SFOR-ovih uhićenja, premda je otkriven veći broj optuženika. Gospoda Del Ponte još jednom će zatražiti uhićenja od zapadnih prijestolnica koje će posjetiti.

Ona će od europskih čelnika također zatražiti da 'nastave pritiskati' Beograd, kako bi se Slobodan Milošević i drugi optuženici koji žive u Srbiji što brže izručili Den Haagu.

Jugoslavensko se vodstvo sve do sada skrivalo iza ustava kojim se zabranjuje izručenje državljana; najavljuju zakon o suradnji s Međunarodnim sudom koji bi, prema očekivanju gospode Del Ponte, uklonio tu zapreku.

Europska je unija Hrvatskoj jasno dala do znanja da njezina gospodarska pomoć ovisi o suradnji Zagreba s Međunarodnim sudom. Taj se pritisak pokazao koristan nakon smrti Franje Tuđmana, za kojim je došla demokratska smjena. Pošto je Slobodana Miloševića izbacio iz utrke, ICTY bi htio da Europa ista pravila primijeni na Srbiju”, piše C. Ct.