U ispitivanju krajem prošle godine, 53 posto građana EU-a navelo je da imaju povjerenje u rad Europskoga parlamenta. Time je Europski parlament ona ustanova EU-a koja je građanima najbliža. Na drugomu mjestu u poretku povjerenja nalazi se Europski sud s 47 posto.

Tek na trećem mjestu je Povjerenstvo EU-a s 46 posto. Manje od polovice građana EU-a ima povjerenja u tu službu koja postavlja smjernice EU-a i nadzire pridržavanje prava EU-a. Ministarsko vijeće u kojemu vlade država članica odlučuju o smjernicama prošlo je još gore s 39 posto.

Proširenje EU-a prema Eurobarometru zagovara samo 44 posto građana, 35 posto je protiv. U Austriji je skupina zagovaratelja širenja s 32 posto izrazito mala, samo je u Velikoj Britaniji s 31 posto još manja. Naprotiv, skupina izjašnjenih protivnika širenja u Austriji i u Francuskoj je s 50 posto najveća u EU.

Zastrašujuće je neznanje o proračunu EU-a koji godišnje dostiže oko 90 milijarda eura. Gotovo trećina ispitanih građana EU-a rekla je da nema pojma o potrošnji sredstava. Također je jedna trećina izjavila da drži kako se većina novca EU-a troši na službenike i zgrade. Po pet posto drži da se većina novca troši za pomoć Trećemu svijetu, odnosno za unaprjeđenje u istočnoj Europi. Zapravo se po 40 posto proračuna EU-a daje za agrarnu politiku i regionalni razvitak, šest posto za druge politike EU-a poput istraživanja ili razmjene učenika. Na birokraciju otpada pet posto, daljnjih pet posto na vanjsku politiku i pomoć u razvitku.