Naime, na hrvatskim plinskim poljima se godišnje proizvede oko 1,6 milijardi prostornih metara plina, a iz Rusije se uvozi oko 1,2 milijarde što je jedva dovoljno za zadovoljavanje sadašnje potrošnje ovog sve popularnijeg energenta, koja bi ove godine trebala biti oko 2,6 milijardi prostornih metara. Najveći potrošači su HEP sa 700 milijuna prostornih metara, kutinska Petrokemija sa 350 milijuna, preostala industrija potroši oko 400 milijuna, a lokalna distribucija 1,14 milijardi prostornih metara. Problem je u tome što su većina domaćih plinskih (i naftnih) polja sve iscrpljenije pa su, po riječima stručnjaka, neophodna intenzivna nova istraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu ili kupovina već otkrivenih zaliha plina i nafte, te osiguravanje novog pravca dobave plina kako Hrvatska ne bi ovisila isključivo o uvozu ruskog plina.

Situaciju donekle olakšava činjenica da je u sjevernom Jadranu otkriveno pet plinskih polja. Na polju Ivana proizvodnja je već počela, a ovih dana bi trebala proraditi maksimalnim kapacitetom dok se na poljima IKA, IDA, Irina, Anna Marija tek priprema početak proizvodnje. Nakon dobrih rezultata istraživanja na sjevernom Jadranu hrvatsko-talijanska tvrtka Inagip je nastavila istraživanja na srednjem Jadranu pa je na bloku Aiza Laura otkriveno novo plinsko polje Marica s približno tri milijarde kubika pridobivih rezervi plina. No, ne nađe li se rješenje za transport plina sa polja Ivana do Hrvatske, Ina će svoj dio proizvodnje morati prodati u inozemstvo, napomenuo je Karačić. Na Panonskom području u Ini se nadaju da bi uz ulaganja od 15 do 20 milijuna dolara mogli otkriti nekoliko naftnih i plinskih polja.