Nakon velikih obećanja da će revidirati deset tranzicijskih godina u hrvatskome gospodarstvu, vladajuća koalicija tek se sada našla na mukama kako to doista i ostvariti. Da nije lokalnih izbora, Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije vjerojatno ne bi prije nekoliko dana ugledao svjetlo dana jer je Vlada s tim zakonom odugovlačila koliko god je mogla. Ovako je predizborno obećanje djelomice ispunjeno, barem u normativnome dijelu, a malo tko, pa i sami Vladini dužnosnici, vjeruje u uspjeh Zakona. Zbog te malodušnosti i Zakon se radio s velikom nelagodom i nedoumicama jer je jasno da će biti teško ispraviti gospodarske i financijske malverzacije koje su se godinama taložile, što bi trebao biti smisao revizije.

U cijeloj priči oko revizije ipak, čini se, najmanje dvojbi ima središnja državna institucija koja će obavljati reviziju, Državna revizija Šime Krasić. Ona će obaviti svoj posao, evidentirati sve što se događalo, a na mukama će se naći ostale institucije, čija je zadaća dalje sankcionirati pretvorbene slučajeve. No, i njima u pomoć priskače Zakon o obveznim odnosima, prema kojem nakon pet godina nastupa zastara, među ostalim, za sve pretvorbene i privatizacijske transakcije. Tako će biti i za više od polovice od 2800 društvenih poduzeća, koja su bila obvezna provesti vlasničku transformaciju od 1992. godine pa u sljedećih pet godina, kada se punom parom pretvaralo i odmah privatiziralo. Tada je mahom potpuno privatizirano oko tisuću malih i srednjih poduzeća, tajkunska carstva Kutle, Gucića, Rajića i Todorića bila su gotovo zaokružena, banke su odlukom tadašnjega VONS-a, na ime nevraćenih kredita, zagospodarile jadranskim hotelima i drugim poduzećima. Sve što se tada događalo Šima Krasić i njezini revizori moći će ispisati i dati javnosti da te izvještaje čita kao krimi-romane, no akteri će biti pošteđeni drukčijih uznemiravanja.

- Još dok je Zakon bio u saborskoj proceduri, počeli su pristizati zahtjevi za revizijom pojedinih poduzeća, uglavnom od malih dioničara. No, znamo da i svi drugi, poput Vlade, ministarstva, sindikata i građana, mogu podnijeti inicijalne zahtjeve. Očekujemo mnogo zahtjeva prema kojima će Državna revizija postupati - kaže Šima Krasić. No, iz razgovora s njom može se zaključiti da je državna revizija već duboko u tom poslu. Šefica državne revizije s obzirom na zastaru predmeta vjerojatno će, kaže, krenuti na slučajeve koji su se događali nakon 1996. godine, kako i na drugu rundu privatizacija ne bi pala prašina zastare. Posebna pozornost posvetit će se analizi nastanka i raspada Gucićeva i Kutlina carstva, koji su imali razorne posljedice za ukupno gospodarstvo, iako o tome već postoje brojna izvješća financijske policije i drugih institucija. No, nitko dosad nije ujedinio dokumente iz kojih bi se vidjelo što se doista događalo i kako su poduzeća prelazila u ruke neuspješnih tajkuna.