ZAGREB, 7. svibnja - Iako su se Banski dvori i Hrvatska narodna banka (HNB) obvezali Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da će Hrvatska ovu godinu završiti sa stopom inflacije od 4,5 posto, taj će se cilj teško ostvariti, upozorava se u svibanjskom broju Raiffeisenovih prognoza Equity Insights. Raiffeisenovi ekonomisti, naime, upozoravaju da će hrvatske vlasti, ne smanje li se uskoro cijene naftnih derivata, teško ostvariti u Memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici, koji su hrvatski dužnosnici nedavno uputili generalnom direktoru MMF-a Horstu Köhleru, zacrtane inflacijske ciljeve. U uvjetima rasta cijena naftnih derivata od sedam do 10 posto u ožujku, izazvanih rastom cijena sirove nafte u svijetu, aprecijacijom američkog dolara i odlukom države da autoceste gradi prodajom naftnih derivata, upitno je kako bi se mogle smanjiti proizvođačke cijene i cijene na malo u Hrvatskoj, kaže se u Raiffeisenovim prognozama. Stoga je njihov stav da će prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 5,3 posto. U idućoj godini pak računaju na jenjavanje inflacijskih pritisaka u nas i prognoziraju prosječnu stopu rasta cijena na malo od četiri posto.

Raiffeisenovi stručnjaci, čini se, ne vjeruju previše ni u mogućnost da Hrvatska ostvari rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od četiri posto u ovoj te od 4,5 posto u 2002. godini, kako je to dogovoreno sa MMF-om. Njihova je procjena, naime, da će rast hrvatskoga BDP-a u ovoj godini iznositi 3,4 posto, nešto manje nego lani, dok nam za iduću godinu prognoziraju stopu gospodarskog rasta od 3,8 posto. Nižu stopu rasta BDP-a u tranzicijskoj Europi ove će godine imati jedino Rumunjska (tri posto), dok na najbrži rast može računati Bugarska (pet posto). Ni prognoze Raiffeisena o rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj ne ukazuju na ekspanziju: 2,8 posto u ovoj i 3,3 posto u idućoj godini.

Razočaravaju i prognoze austrijske banke o kretanju stope nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je u nas i dalje najviša među obrađenim tranzicijskim zemljama: 22 posto u ovoj i 20 posto u idućoj godini. Zemlje s kojima se volimo uspoređivati, naime, i u ovoj će godini imati znatno nižu stopu nezaposlenosti: od šest posto u Mađarskoj do 15,5 posto u Poljskoj. Iznimke su Bugarska i Slovačka, kojima Raiffeisen prognozira stopu nezaposlenosti od 17,5 odnosno 18,2 posto u 2001. godini.

Osim učinaka na smanjenje nezaposlenosti, turistička će se sezona odraziti i na aprecijaciju kune. Godinu ćemo, prema Raiffesienovim prognozama, zaključiti s tečajem od 7,65 kuna za euro, odnosno 3,91 kuna za njemačku marku. Ipak, u austrijskoj banci računaju na aprecijaciju kune u odnosu na američki dolar; njihova je procjena da ćemo 2001. godinu zaključiti s tečajem od 8,05 kuna za dolar, a ovakav bi se trend trebao nastaviti i tijekom 2002. godine. U Raiffeisenu očekuju i daljnji rast deviznih rezervi HNB-a na 3,8 milijardi USD do kraja godine.

U Raiffeisenu najavljuju i brži rast izvoza od uvoza. Prema njihovim prognozama, vrijednost hrvatskoga izvoza u ovoj će godini doseći 4,6 milijarde dolara ili 2,2 posto više nego u prošloj godini, dok za 2002. godinu najavljuju porast vrijednosti izvoza na pet milijardi dolara. S druge strane, vrijednost uvoza u ovoj će godini porasti za samo 1,3 posto, sa 7,9 na osam milijardi dolara, dok za 2002. godinu najavljuju porast vrijednosti uvoza na 8,3 milijarde USD. Ovakva neravnoteža u platnoj bilanci tekućeg računa rezultirat će povećanjem njegova udjela u BDP-u sa 2,8 na 3,9 posto u ovoj, te smanjenje na 3,5 posto vrijednosti BDP-a u idućoj godini.

Adriano Milovan