Jutarnji list: 09. 05. 2001.

RAZGOVOR Per Vinther, šef izaslanstva Europske komisije u RH, na Dan Europe 9. svibnja:

U Hrvatskoj još nema prave slobode medija

Razgovarala: Nađa Irena Fišić

U povodu Dana Europe koji se već 51 godinu slavi 9. svibnja, otkako su zemlje članice EU pokrenule ideju stvaranja zajednice europskih naroda, šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Per Vinther u razgovoru za Jutarnji list otkrio je neka svoja stajališta, ali i stajališta EU.

· Možete li komentirati rezultate istraživanja statističkog ureda europske vlade, objavljene 2. svibnja u Jutarnjem listu, koji otkrivaju kako se 47 posto stanovnika EU protivi pridruživanju Hrvatske?

- Ti podaci i nisu toliko alarmantni, jer s druge strane 31 posto stanovnika čije su zemlje članice Europske unije podržava ulazak Hrvatske u uniju europskih naroda te žele da im se Hrvati pridruže. Statistički podaci, međutim, odražavaju i to što se posljednjih godina događalo na ovim prostorima. Europljani su svjesni situacije u regiji pa je i njihov oprez razumljiv.

· S druge strane, u posljednje tri godine zanimanje hrvatskih državljana za ulazak u EU opao je za 20 posto?!

- To je, mislim, u redu. Nakon golemog entuzijazma poslije Domovinskog rata i velikih očekivanja koja su građani imali, a nisu bila realna, moralo se racionalnije pristupiti problemu. Građani su postali svjesni kako mora proći određeno tranzicijsko razdoblje u kojem se moraju zadovoljiti i neki kriteriji EU da bi se moglo razmišljati o pristupu. Rekao bih kako je jednostavno došlo do rastrežnjenja koje nije alarmantno, nego očekivano.

Osjetljivo razdoblje

· Danas članice Europe slave svoj dan kojim se označava početka nastanka današnje Unije. Za Hrvatsku su, međutim, iduća dva dana mnogo važnija jer je za 10. i 11. svibnja predviđen zadnji krug pregovora o njezinu pridruživanju Europskoj uniji. Kakva su vaša predviđanja o ishodu pregovora?

- Ti su pregovori vrlo važni za Hrvatsku. Očekujem da će se nakon vikenda, u ponedjeljak, objaviti izvješće o čemu se točno pregovaralo. Hrvatska je u vrlo osjetljivom razdoblju, a morat će zadovoljiti i određene norme Europske unije. No vjerujem da će ishodi pregovora biti pozitivni.

· Kakva je strateška uloga Hrvatske na ovom dijelu Balkana?

- Vaša je zemlja prošla kroz iznimno teško razdoblje. Vrlo je pozitivno što su se i nakon ratnih strahota ponovo uspostavili odnosi između zaraćenih strana, primjerice Hrvatske i SR Jugoslavije, a zemlje na Balkanu trebale bi slijediti hrvatski primjer. Mislim da je u tom slučaju Hrvatska odigrala vrlo pozitivnu ulogu.

· Na što kobkretno mislite kad kažete da bi zemlje u ovoj regiji trebale slijediti primjer Hrvatske?

- Balkan je vrlo nemirno područje, na kojem su vladali žestoki sukobi u posljednjih 10 godina, a po na posljednjim primjerima Makedonije i Kosova vidimo da su i dalje na snazi, te da će biti potrebno mnogo diplomacije da se stanje smiri bez velikih žrtava. Hrvatska je uspostavom odnosa sa SR Jugoslavijom dala primjer kako usprkos ratnim stradanjima treba nastaviti dalje, a takvim je primjerom pokazala kako treba ići prema Europi.

· Znači li to da EU ne gleda Hrvatsku u paketu s ostalim zemljama na Balkanu poput Jugoslavije i Makedonije, te da naš ulazak u uniju naroda Europe ne ovisi o susjedima u regiji?

- Apsolutno. Europska unija vrlo dobro zna što se događa na ovim predjelima. Ponovno ponavljam koliko je važno prijelazno razdoblje u kojem će se stanje normalizirati. Hrvatska je iz zemlje razorene ratom po stala kandidat za ulazak u EU u relativno kratkom razdoblju, ali svakako treba proći još neko vrijeme.

· Prošlo je gotovo godinu pol dana od dolaska nove vlasti na čelo države. Kako danas ocjenjujete slobodu medija?

- Koliko znam, u Hrvatsko su pisani mediji i za vrijeme bivšeg predsjednika Franje Tuđmana imali toliko slobode da napišu neki kritički članak ili komentar, dok su elektronički mediji bili pod potpunom kontrolom državnog vrha. Ponovit ću: tranzicijsko razdoblje. Prije dvije godine govorio sam o potrebi slobode medija, o njoj govorim i danas, a vjerojatno ću govoriti i nakon dvije godine...

Preseljenje i simbolika

· Mislite li da to znači kako u Hrvatskoj još nema prave slobode novinarskog izražavanja?

- To znači da u svakoj mladoj demokraciji poput vaše treba proći vrijeme kako bi se stvari satabilizirale. Stanje je znatno bolje nego prije dvije godine, ali za dvije, tri ili pet godina mogle bi još više napredovati. Za razinu demokracije poput one u zapadnim zemljama jednostavno treba vremena.

· Može li nakon svega što ste rekli Hrvatska danas s punim pravom slaviti Dan Europe?

- Hrvatska je njezin dio pa se samim tim nameće odgovor. U Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj od 5. do 11. svibnja traje i Tjedan Europe kojim građani izražavaju svoju želju za ulazak u Europsku uniju. Sama Europska unija slavi ideju stvaranja zajednice pacifističkih interesa i 9. svibnja kao početak njezina nastanka. Nadamo se da će se Hrvatska uskoro i službeno pridružiti našem slavlju kao njezina članica.

To što je delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj nedavno preseljena iz Gundulićeve ulice u gotovo deseterostruko veći prostor u Masarykovoj i simbolično smatram ekspanzijom odnosa Europske unije i Hrvatske.

Neizbježne su i negativne pojave

· Proračunom Europske unije, koji iznosi oko 100 milijardi eura, pokrivaju se različiti regionalni programi i subvencije, a dio odlazi i na nove članice. No koliko će ulazak u EU stajati Hrvatsku?

- Za Hrvatsku je ulazak u takvu jednu instituciju velika i pozitivna stvar i normalno je da će doći do nekih promjena u ekonomskim strukturama, Neke od kompanija, primjerice, vjerojatno će propasti, dok će se druge raširiti i profitirati. Ulaskom u EU automatski se šire i mogućnosti trgovine. Slobodnom trgovinom uspostavlja se globalna trgovina bez granica koja ima goleme prednosti za nove članice jer mogu plasirati svoje proizvode. Negativne pojave, poput propadanja nekih poduzeća, na žalost su neizbježne, ali ih treba gledati kao nuspojave a ne nešto zbog ćega se treba zabrinjavati.