Slobodna Dalmacija: 11. 05. 2001.

MIROSLAV COPIČ IZ WASHINGTONA: NAKON SUSRETA BUSH - KOŠTUNICA OSTAJU ISTE DILEME

Može li Bijela kuća natjerati Dedinje da isporuči Miloševića

Ako Beograd, naime, ne pošalje svoga bivšega šefa države u Haag, Sjedinjene će Države, među ostalim, otkazati međunarodnu donatorsku konferenciju za Jugoslaviju, sazvanu za lipanj

WASHINGTON — Američki predsjednik George W. Bush je na vrlo jasan način upozorio jugoslavenskoga kolegu Vojislava Koštunicu da će "američka pomoć novoj demokraciji u Beogradu ovisiti o njihovoj suradnji s Tribunalom za ratne zločine u Haagu. Preciznije, jugoslavenske vlasti će morati "pružiti asistenciju" haaškim istražiteljima koji će željeti temeljito pročačkati detalje u vezi s aktivnostima Slobodana Miloševića, "ali i ostalih osumnjičenih".

"Predsjednik je vrlo jasno stavio do znanja da se Milošević jednostavno mora suočiti s činjenicom pravde, vezanim za njegove međunarodne zločine", novinarima je povjerila glasnogovornica Bijele kuće Mary Ellen Countryman, samo nekoliko trenutaka nakon što je Koštunica bio napustio Bijelu kuću.

Bush je također Koštunici skrenuo pažnju na "veliku potrebu" da Beograd pokaže i poduzme "konkretne korake" s kojima će dokazati svoju dobru volju što se suradnje s Haaškim tribunalom tiče. Administracija u Bijeloj kući, naime, definitivno je u vrlo usku vezu dovela volju Washingtona za pomoći Jugoslaviji s razinom suradnje Beograda s Haagom.

"Naša želja da pomognemo Jugoslaviji, zapravo, sasvim ovisi o odnosu Beograda s Tribunalom za ratne zločine", potvrdila je Mary Ellen Countryman.

Koštunica se u Bijeloj Kući sreo s američkim predsjednikom Bushom, potpredsjednikom Dickom Cheneyjem, državnim tajnikom Colinom Powellom i Bushovom savjetnicom za nacionalnu sigurnost Condolezzom Rice. U trenutku odlaska s Pennsylvania Avenije, novinarima je bez velikog osmijeha uspio dobaciti kako "pozdravlja svježi start" u američko-jugoslavenskim odnosima. Promatračima nije trebalo predugo objašnjavati kako od namjere s kojom je došao na američku turneju, da uvjeri Zapad da Jugoslaviji omogući oporavak "po njenom, vlastitom tempu", nije ostalo puno.

"Kao da nam nisu dovoljno veliki naši vlastiti problemi - sada se moramo baviti i s nespremnošću Zapada da nam omogući izgradnju naših vlastitih građanskih institucija, te da uspostavom pravne države omogućimo našim pravnicima da procesuiraju okrivljene za ratne zločine."

Koštuničino zapomaganje, međutim, teško da će naići na pogodno rame s ove strane Bare. Još u utorak, naime, američki je državni tajnik Collin Powell obećao Carli del Ponte, glavnoj tužiteljci Haaškog tribunala, kako će Washington "održavati stalni pritisak" na Beograd što se njegova odnosa s Haagom tiče. Amerikanci će, prema tom planu, staviti na led svu pomoć Jugoslaviji koja na dnevni red dolazi nakon što se iscrpi premijernih 100 milijuna dolara, od Beograda zarađenih za demokratske promjene u zemlji i za stavljanje Miloševića iza rešetaka.

Znajući za oklijevanje jugoslavenskih vlasti o pitanju izručenja Miloševića Tribunalu, Powell je htio vrlo jasno naglasiti koliko je to "važna činjenica". Ako Beograd, naime, ne pošalje svoga bivšega šefa države u Haag, Sjedinjene će Države, među ostalim, otkazati međunarodnu donatorsku konferenciju za Jugoslaviju, sazvanu za lipanj.