Iako Državni zavod za statistiku sa službenim prvim rezultatima popisa stanovništva, obavljena od 1. do 15. travnja, neće izići prije kraja svibnja, prema našim neslužbenim informacijama (koje će još pretrpjeti provjere), Zagreb, unatoč ratu i udomljavanju prognanika iz Hrvatske i BiH, nije postao milijunski grad i ima manje od 800.000 stanovnika. Pokazalo se tako da su demografi točno procjenjivali da Zagreb nije naglo, već - s obzirom na okolnosti, umjereno narastao, te da gradski oci ubuduće ne mogu tim argumentom pravdati prometne gužve. Prije deset godina Zagreb je imao 753 tisuće stanovnika, a danas ih ima između 30 i 40 tisuća više. Narastao je i zagrebački prsten - Zagrebačka županija imala je 271 tisuću stanovnika 1991. godine, a danas su popisivači prebrojili oko 300.000.

Demografi će, po svemu sudeći, biti u pravu i kad je riječ o procjenama stanovništva cijele zemlje, koje su 1998. godine procjenjivali na oko 4,2 milijuna, što znači da bi popis mogao na kraju dati broj od oko 4,3 milijuna stanovnika Hrvatske ili nešto manje od toga. Riječ je o stanovnicima u Hrvatskoj, a radi usporedivosti podataka podsjetimo se podataka iz "91. Tada je u Hrvatskoj bilo oko 4,5 milijuna stanovnika, a 4,7 milijuna zajedno sa "inozemcima" koji su se tada popisivali i bilo ih je 200.000.

Procjenjuje se da će biti znatno manje Srba nego 1991. godine, kad ih je bilo 581 tisuća, ne samo zato što ih je velik dio otišao početkom rata i nakon Oluje nego i zbog toga jer se dio nije izjasnio kao Srbi. Prema iskustvima popisivača, djeca iz miješanih brakova, ali i drugi, mlađi, izjašnjavaju se danas kao Hrvati. No, to je njihovo pravo, bez obzira na želje srpskih vođa u Hrvatskoj. Slično kao i sa Srbima, vjerojatno će i stvarni broj Albanaca u Hrvatskoj biti podcijenjen, iako demografi danas procjenjuju da su stigli ili i prestigli broj Bošnjaka, odnosno Muslimana. Albanaca ima u svim gradovima, u svim mjestima uz obalu, u Zagrebu...

Zahvaljujući ponajprije doseljavanju Hrvata iz BiH, bit će ih, procjenjuje se, u apsolutnom broju više nego prije deset godina, iako je prirodni prirast posljednjih godina negativan, a i iz ekonomskih razloga odselilo se oko 130.000 mladih.

S. Perica