ZAGREB, RIM - Bankarski konzorcij Unicredito i Allianz AG s kapitalnom vrijednosšću od 100 milijardi zajedno s vrhom Zagrebačke banke jučer je i službeno obznanio da od HNB-a traži zahtjev za dodatnim stjecanjem dionica te banke sve do 75 posto plus jednu dionicu. Franjo Luković je naglasio da sklopljeni sporazum znači da ulazak ovako respektabilnih investitora za domaću banku predstavlja njezino novo regionalno pozicioniranje. Luković je rekao da su prethodno obavljene konzultacije s Vladom i HNB-om i da se u njima nije pokazalo kao problem preveliki utjecaj talijanskog kapitala, nego je za HNB ključno pitanje koncentracije. No, Vlada ima kaže on instrumente da to regulira. On drži da je predložena konstrukcija u okviru prihvatljivog i uz još dodatna obrazloženja koja očekuje nada se pozitivnom ishodu partnerskog sporazuma. Francesko Cezarini, predsjednik NO Unicredita rekao je da u konzorciju nije riječ samo o talijanskom kapitalu, već u vlasništvu Unicredita sudjeluje niz europskih ulagača, pa nema bojazni da i jedan od njih presudno utječe u Hrvatskoj. Također je rekao da u Italiji nije u planu spajanje Unicredita i Intese banke koja je većinski valsnik Privredne banke zagreb. O značaju partnerstva govorio je i član uprave Allianza AG Klaus Jungker naglašavajući dugoročni interes partnera i u ostalim zemljama regije.

Hrvatsko bankarstvo u rukama je stranaca. Talijanska banka Unicredito zajedno s Allianzom kupuje Zagrebačku banku, preko javne ponude i zamjene po cijeni od 252 dolara za dionicu. Operacija je vrijedna 431 milijun eura, od kojih se na talijanski Unicredito odnosi 392 milijuna eura. Dosad su Unicredito i Allianz imali svaki po deset posto hrvatske banke, a na koncu operacije imat će zajedno 75 posto Zagrebačke banke, od čega će talijanska banka imati 60 posto.

"Za Unicredito riječ je o izvrsnom poslu, jer će po dobroj cijeni dobiti ustanovu koja zapravo vrijedi više", prenosi u utorak "Corriere della Sera" izvore iz milanskih bankarskih krugova. (S. Ml., N. C.)

Budućnost hrvatske financijske industrije, o kojoj se raspravlja na Forumu, sigurno će obilježiti i jučer službeno obznanjena ponuda za spajanje Zagrebačke banke s talijansko-njemačkim bankarskim konzorcijem. Na konferenciji Foruma o temi jesu li hrvatski poduzetnici poduzetni prvi je govorio guverner HNB-a, koji nije mogao, a nije ni htio izbjeći komentar o ponudi Unicredita i Allianza AG za dodatni otkup dionica Zagrebačke banke. Željko Rohatinski je njihovu ponudu ocijenio odličnom i priznanjem Zagrebačkoj banci i domaćem gospodarstvu. Rekao je da će im HNB i Savjet odgovoriti vrlo skoro, najvjerojatnije početkom srpnja. Iz njegovih riječi nije se moglo zaključiti kakvo je raspoloženje u HNB-u, ali je indikativno to što je naglasio da za odluku Savjeta nije bitan bonitet potencijalnoga kupca, jer je Unicredito prvoklasna banka, nego će se voditi računa o tome može li HNB u novoj konstelaciji odnosa samostalno voditi monetarnu politiku. Na upit hoće li u tu najavljenu transakciju politika upetljati svoje prste, Rohatinski je odgovorio:

Za danas je najavio sjednicu Savjeta i smanjenje stope obvezne rezerve sa 23,5 na 22 posto, uključujući u to i inozemne kredite. Ta mjera rezultirala bi ograničavanjem devizne likvidnosti i oslobađanjem oko 900 milijuna kuna, čime bi se smanjio pritisak na aprecijaciju kune. U pripremi su zakoni koji će regulirati reformu bankarskog i financijskog sustava, kaže Rohatinski, poput zakona o platnom prometu, koji Vlada uskoro treba uobličiti u svoj prijedlog, do kraja lipnja bit će izrađen i zakon o bankama, a u rujnu novi devizni zakon. Damir Kuštrak, zamjenik ministra financija, u raspravi o budućnosti hrvatskih poduzetnika najavio je bolje dane za poduzetništvo, a prekretnicom označio sporazum o pridruživanju i stabilizaciji s EU. Nadan Vidošević predsjednik GK-a konstatirao je da smo prije tri godine prošli bankarsku krizu i slom, a danas imamo intenzivnu koncentraciju kapitala, što se ne pokušava objasniti, aludirajući time na zahtjev talijanskog konzorcija za preuzimanje Zagrebačke banke.