ZAGREB - Dr. Siniša Rodin, ustavni pravnik s Pravnoga fakulteta u Zagrebu tvrdi: - Hrvatski ustav nema pravnu osnovu u svom sadržaju na temelju koje bi se država mogla priključiti Evropskoj uniji. U njemu nema ni osnove na kojoj bi se pravni korpus nacionalne države morao mijenjati sukladno pravnim pravilima zajednice u koju se ulazi. U razgovoru će kasnije spomenuti i činjenicu da su, na primjer, Nijemci, nakon Maastrichta, u svoj ustav ugradili novo poglavlje. Bilo je to '92., a tranzicijskog primjera radi, Poljska je to učinila 1997. godine.

- Hrvatski ustav iz 1990. godine sadržava tek neke skromne naznake koje se tiču hrvatskoga puta u Uniju. To nije dovoljno. Najveća ustavna praznina je u dijelu koji se tiče uređivanja odnosa nacionalne i evropske izvršne vlasti. A valja ustavno i odmjeriti i odnose Vlade i Sabora u svakom od europskih integracijskih pitanja - naglašava dr. Rodin. Konačno, njegovo upozorenje odnosi se i na moguću ulogu Povelje o ljudskim pravima donesene 7. prosinca 2000. godine u Nici, za koju dio pravne javnosti Europe predviđa ulogu budućeg “evropskog ustava”. Vjerojatno će za četiri godine ta Povelja postati obvezatnom za sve države članice. Dugoročno, i hrvatski ustavni korpus Ijudskih prava, najvećeg poglavlja u Ustavu, trebat će prilagoditi tom dokumentu, sugerira dr. Siniša Rodin.

Dr. Zdravko Tomac, dobar poznavatelj ustavnih pravila igre tvrdi suprotno: - Još barem tri-četiri godine ne treba dirati hrvatski Ustav. Prvo, valja ga ohladiti od dvije runde brzih i ishitrenih promjena, i drugo, valja pričekati da se dogode i nužne promjene u Evropskoj uniji. Dok se te promjene među postojećih petnaest članica ne dogode, ni budući dio te zajednice ne mora se prilagođavati nepoznatom.

U tako podijeljenim ocjenama zanimljiv je stav Damira Kajina, istarskog zastupnika u Saboru.

- Ustav zbog procesa evropske integracije ne treba ni krpati amandmanima ni pisati novi tekst. Posebno nakon prostitucije ustavnih reformi u posljednje dvije runde. Naša preporuka za Evropu može biti samo bitan porast nacionalnog dohotka per capita, da osim Istre još neka županija osvoji ISSO 9001 za kvalitete samouprave, da osim Istre još neka regija osvoji ISSO 14001. Siromaštvo nije preporuka za Evropu. A kad se zna da Hrvatskoj treba barem deset godina da bi dosegla 10.000 dolara per capita (Istri pola od Yog vremena), onda rasprava o promjenama ili novom Ustavu stvarno nema smisla, kaže Damir Kajin.

- Time bi otpala nepotrebna i povijesno, pravno i politički rogobatna ustavna preambula. Ne sporim njezin sadržaj, ali sporim trenutni smisao tog sadržaja. Modernoj državi takva preambula ne treba. Bila bi to prilika da se ukine 135. članak Ustava koji, i pored svih političkih garancija i političkih promjena u Evropi i dalje “prijeti” zabranom nekakvih jugoslavenskih i balkanskih integracija. To je smiješno tim više što sama Hrvatska ima potpise na dva međunarodna dokumenta, onim o posebnim odnosima s BiH i onim o tzv. jugoistočnoj evropskoj inicijativi. I na kraju, novi Ustav bi omogućio izbacivanje odredbe o deset posto potpisa gradana RH koja tjera državu na referendum, makar je to u primjeru “Odbora za dignitet” klasični primjer ustavnog odobrenja diktature manjine nad većinom, kaže profesor Mratović.

U takvom rasporedu stručnih mišljenja politika, osim naredbodavne, nema drugih mogućnosti da krene u izradu ni amandmana s evropskim predznakom, još manje za pisanje novoga ustavnoga teksta. Ima mnogo autorske taštine u tvrdnjama da aktualni ustavni tekst, dvaput mijenjan nakon 1990. godine, jednostavno ne drži vodu. Već je u prosincu 1990. godine bilo jasno da je Ustav napisan tako da njegove odredbe propisuju poredak samo pod uvjetom da se ni jedan paragraf ne izuzme. Prvi u koji se dirne srušit će kompletnu ustavnu koncepciju, što se pokazalo i u vrijeme jesenske i zimske promjene osnovnoga teksta. Koliko je Evropa razlog za novi Ustav relativizirano je opaskama i o mogućim promjenama u Uniji, pa valja vjerovati da će hrvatski ustavotvorac drijemati do zadnjega časa, da bi se potom, na brzinu, stvarale nužne pretpostavke za evropsku integraciju i po - ustavnoj dozvoli.