ZAGREB - Dok je u Banskim dvorima jučer trajala redovita sjednica Vlade, pod njezinim prozorima na Markovu trgu, što je već uobičajeno za taj dan u tjednu, okupili su se prosvjednici. Ovaj put bili su to sindikalni povjerenici HT-a, koji su međutim svoje prosvjede tako "uglazbili" raznim fućkalicama i sirenama da se u zgradi Vlade već jedva moglo čuti išta više od buke s ulice. Premijer Račan u jednom je trenutku prekinuo sjednicu i delegirao potpredsjednika Linića i ministra Tušeka za pregovore sa sindikalnim povjerenicima, a Linić je prije toga ministrima obrazložio u čemu je problem. Naravno, s Vladine točke gledišta.

HT mora poput drugih sličnih poduzeća proći kroz proces restrukturiranja. Pritom će djelatnosti koje nisu usko vezane uz osnovni HT-ov posao (čuvari, čistačice, ugostitelji) biti više upućene na tržište nego na sam HT. Riječ je o oko 1400 radnika kojima su Nadzorni odbor i Uprava izložili, prema Linićevim riječima, dobru ponudu: tri godine iste plaće, a njihov je prosjek veći od 5000 kuna, te jamstvo da idućih pet godina neće ostati bez posla. Sindikati, međutim, traže najmanje sedam godina potpune zaštite, te postavljaju ultimatum. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić uvjeren je da sindikalni povjerenici time hoće opravdati vlastite funkcije, oni bi tražili više i da je Vlada ponudila deset godina zaštite.

Šibenska Tvornica lakih metala, nekada četvrta tvrtka po veličini u bivšoj Jugoslaviji, s vremenom se pretvorila u kroničnog gubitaša. Vlada je na jučerašnjoj sjednici raspravljala o mjerama koje bi od TLM-a trebale napraviti, kako je rečeno, najveće industrijsko poduzeće u Hrvatskoj. No, da bi se došlo do zdravog TLM-a, koji bi, primjerice, 2007. godine mogao ostvarivati blizu 300 milijuna kuna dobiti, država bi morala otpisati neka potraživanja svojih institucija, a mnoge vjerovnike uvjeriti da im se isplati reprogramirati dugove TLM-a. K tome, trebalo bi uložiti u gradnju nove hale i prerađivačka postrojenja. Riječ je o poduzeću s oko 2000 zaposlenih. Vlada je taj prijedlog Ministarstva gospodarstva uglavnom prihvatila, ali je uzela u obzir i sugestiju ministra financija dr. Mate Crkvenca, koji kaže: Ako su perspektive TLM-a tako dobre, onda se još veći dio duga može reprogramirati, a ne jednostavno otpisati. Crkvencu se svidio opis ružičaste perspektive TLM-a, ali bi rado vidio potvrdu tih brojki od kakve ugledne revizorske tvrtke.

Vlada je definirala prijedlog izmjena Zakona o šumama, kojim priprema podlogu za pretvaranje sadašnjeg javnog poduzeća u dioničko društvo Hrvatske šume, a ujedno uvodi zakonsku odredbu po kojoj stranci neće moći kupovati šumsko zemljište. Ministar Fižulić nad tim je zakonskim prijedlogom otvorio diskusiju kako pomoći drvnoprerađivačkoj industriji. U Hrvatskoj je proizvodnja te industrijske grane u posljednjih deset godina prepolovljena, a u Poljskoj je istodobno povećana deset puta. Točno je da su Hrvatske šume kroz to razdoblje zadržale zaposlenost i sačuvale šumsko bogatstvo, ali nije bilo razvojnog poticaja drvnoj industriji. Toj industriji nedostaje obrtni kapital, a ministar Fižulić smatra da bi Hrvatske šume mogle postati kreditor drvoprerađivača.

Vlada je odlukom o jamstvu za jedan kredit pomogla lječilištu Topusko. Tim je povodom premijer Račan zaključio da bi bilo potrebno jednu instituciju zadužiti za projekt razvoja kontinentalnog turizma koji bi bio povezan sa zdravstvom. Vlada je također izdala koncesiju za osnivanje slobodne zone "Đuro Đaković".