Novi list: 21. 05. 2001.
Što je ostalo od 3. siječnja
Jelena Lovrić
Jučerašnji izbori trebali su biti repriza i potvrda lanjskog 3. siječnja. Očekivalo se da će Hrvatska na lokalnoj razini završiti onaj posao koji je prošle godine obavila na nivou države: izvršiti smjenu vlasti, otkazati HDZ-u, koji je dosad pod svojom kontrolom imao dvije trećine lokalne vlasti, te mandat povjeriti onim strankama kojima je prije godinu i nešto dana predala u ruke hrvatsku državu.
Sva predizborna istraživanja najavljivala su veliki poraz HDZ-a. U tom smislu može se govoriti o finiširanju onog procesa koji je otvoren lanjskog 3. siječnja, kada je sada vledajuća šestorka hametice potukla dotad vladajući HDZ. Sigurno je da ta stranka više neće vladati Hrvatskom ni na lokalnoj razini. Međutim, istraživanja su najavila da poraz HDZ-a neće biti onako spektakularan kao prije godinu i nešto dana. Čak se govori o njegovom oporavku i povratku.
Sva istraživanja također su najavila veliki uspjeh stranaka šestostranačke koalicije u prvom redu uzlet SDP-a. lako će se karte unutar šestorke vjerojatno nešto drugačije izmiješati, u konačnici na lokalnom će nivou vlast formirati uglavnom stranke koje vladaju i na razini države. U tom pogledu također se može govoriti o zaokruživanju onog procesa koji je otvoren lani 3. siječnja.
Dakle, kad je o smjeni vlasti riječ, izbori će po svoj prilici biti preslik, repetiranje lanjskog 3. siječnja. Ali 3. siječnja bio je mnogo više od toga. Nije se radilo samo o smjeni vlasti nego o promjeni Hrvatske. Lani, na parlamentarnim izborima, cvjetala je energija promjene, govorilo se o novom početku. Mijenjanje vladajuće ekipe, odnosno stranaka koje vode zemlju, smatralo se uvjetom mnogo većih i ozbiljnijih transformacija. One su bile cilj, smjena vlasti - sredstvo. U međuvremenu, pokazalo se da je tadašnjim izbornim dobitnicima smjena bila mnogo važnija od promjene. Blokirali su i umrtvili dinamizam koji ih je izbacio u orbitu. Čežnju nacije za promjenom iskoristili su da bi se domogli vlasti i onda su je de facto, izdali.
Skroman odaziv na izbore nije prispodobiv zapadnim demokracijarna, kako će nas to pokušati uvjeravati, nego je izraz ogromne razočaranosti glasača šestorke. Nacija je u dubokoj depresiji, politici generalno okreće leđa, vrlo sklona zaključku da su tamo svi jednaki. Osjećaj gađenja je snažan, oslećaj nemoći i uzaludnosti također. Široko apstiniranje od izbora bit će, čini se, najsnažnija poruka jučerašnjih izbora. Javna je to pljuska aktualnoj vlasti. Uto
liko se s razlogom postavlja pitanje: što je u Hrvatskoj ostalo od lanjskog 3. siječnja.