ZAGREB - Rezultati lokalnih izbora u Hrvatskoj oslabit će vladajuću koaliciju na državnoj razini, a djelomice i politički položaj Vlade koju vodi premijer Ivica Račan. Naime, HSLS je u nedjelju pretrpio neočekivanu izbornu katastrofu, što ne može ostati bez posljedica na odnose tih dviju stranaka, kao i na koheziju šesteročlane vladajuće koalicije. Naime, loši izborni rezultati socijalnih liberala težak su udarac strateškom partnerstvu SDP-a i HSLS-a, s obzirom da te dvije stranke čine jezgru vladajuće koalicije. Osim toga, takvi će rezultati izbora Račanu gotovo onemogućiti rekonstrukciju Vlade, jer bi svaka radikalnija izmjena u njezinom sastavu mogla urušiti cijelu Vladu.

Na prvi pogled ne čini se tako, jer bi bilo logično da se vladajuća koalicija nakon izbora homogenizira s obzirom na to da se oporbeni HDZ u nedjelju potvrdio kao najjača stranka u Hrvatskoj - unatoč tome što je i SDP požnjeo dobar uspjeh, a zajedno sa svojim koalicijskim partnerima može fomirati vlast u većini županija i gradova. No, političke stranke imaju i svoju vlastitu logiku, a kad je o HSLS-u riječ, on se sada u mnogim dijelovima Hrvatske mora boriti za preživljavanje, što bi s vremenom moglo poljuljati Budišino i Račanovo partnerstvo na državnoj razini.

Sada je veliko pitanje kakav će potez povući predsjednik HSLS-a Dražen Budiša nakon što se vrati s puta po Turskoj, u kojoj je i dočekao loše izborne rezultate. Mnogi članovi HSLS-a, koji su preksinoć bili konsternirani neuspjehom kod birača, već su zaključili da je ta stranka, u usporedbi s nekim drugim članicama šestorke, pretrpila najveće političke štete od sudjelovanja u vladajućoj koaliciji, koju najšira javnost identificira sa SDP-om i Račanom, te da socijalni liberali nešto bitno moraju promijeniti u ponašanju. Nakon ovih izbora, čini se da je HSLS korak bliže izlasku iz vladaju koalicije, ili - u blažoj varijanti - sve jačem javnom ograđivanju od Vladinih poteza. Pod takvim pritiskom naći će se i Budiša koji, u rješavanju dvojbe treba li HSLS ostati ili otići iz vladajuće koalicije, neće voditi računa o osobnim interesima nekih HSLS-ovih članova Vlade, kao što su Jozo Radoš ili Alojz Tušek, kojima je teško napustiti ministarske položaje. Budiša nema takvih osobnih interesa, jer ne zauzima nikakvu državnu dužnost, pa je njegov osobni interes gotovo isti kao i interes HSLS-a: jačanje stranke. Da će HSLS krenuti vlastitim putom, Budiša je dao naslutiti već uoči izbora, kada je rekao da “desnica maršira po ulicama, a Ijevica po institucijama”, čime se ogradio ne samo od HDZ-a nego i od svojih partnera u vlasti. Simptomatično je da je Račan tu izjavu svog strateškog partnera jučer na Hrvatskom radiju, dan nakon izbora, ocijenio kao Budišin “strateški zaokret” - na koji, doduše, “svaka stranka ima pravo”.

Račan će sada vrlo teško provesti bilo kakvu kadrovsku rekonstrukciju Vlade, pogotovo kad je riječ o ministrima iz HSLS-a, kako dodatno ne bi “izazivao vraga”. Sigurno je da se ova vladajuća koalicija teško može održati bez HSLS-a, jer bi najšira javnost Vladu bez Budišinih ljudi shvatila kao zaokret ulijevo. Račanu tu ne bi mogao bitno pomoći ni oslonac na HSS pod vodstvom Zlatka Tomčića, pogotovo zato što takav položaj na dulji rok ne bi odgovarao ni HSS-u, zbog istih razloga kao ni HSLS-u. S druge strane, ako bi Račan svoj glavni oslonac potražio u HNS-u pod vodstvom Vesne Pusić, sigurno je da bi “zaokretom ulijevo” dodatno otvorio prostor opoziciji i HDZ-u, te ubrzao kraj vladajuće koalicije. Stoga premijeru Račanu sada ne odgovaraju nikakvi radikalniji potezi u Vladi, a najmanje mu odgovaraju prijevremeni parlamentarni izbori.

Branko PODGORNIK