Večernji list: 28. 05. 2001.

STRANAČKA PREVIRANJA

O POTEZIMA BUDIŠINE STRANKE OVISI HOĆE LI BITI PRIJEVREMENIH IZBORA

Vrh HSLS-a ozbiljno razmišlja o izlasku iz šestorke

Ako HSLS u jesen iziđe iz šestorke, gotovo je sigurno da će do proljeća dogodine Hrvatska na nove parlamentarne izbore

Dražen Budiša za listopad ili studeni ove godine sazvat će sabor stranke koji će odlučiti hoće li HSLS ostati u vladajućoj koaliciji ili će iz nje izići. Na promjenu te odluke moglo bi utjecati samo dramatično poboljšanje odnosa sa SDP-om, kao glavnim koalicijskim partnerom, u što gotovo nitko ne vjeruje. Do jeseni će se znati i hoće li se Budiša kandidirati za još jedan predsjednički mandat u HSLS-u. Naime, na redovitoj konvenciji stranke 20. svibnja 2000. godine, kad je izabran za predsjednika, rekao je da mu je to posljednji mandat. No, kako smo nakon sjednice Malog vijeća čuli u krugu potpredsjednika HSLS-a, sad kad su lokalni izbori završili uglavnom nepovoljno za HSLS i kad je sve očitije da je koalicija u stalnoj krizi, vrlo je vjerojtno da će se Budiša ipak još jednom kandidirati za predsjednika HSLS-a, držeći da je njegov autoritet HSLS-u još potreban.

Bez HSLS-a Vlada nema saborsku većinu

Ako HSLS iziđe iz koalicije, onda je gotovo sasvim sigurno da će do proljeća dogodine Hrvatska imati prijevremene parlamentarne izbore. Izlaskom HSLS-a Vlada bi, naime, izgubila parlamentarnu većinu bez koje bi teško mogla voditi ikakvu politiku. Da HSLS razmišlja o prijevremenim izborima, iščitava se i iz Budišinih riječi da se nakon lokalnih izbora vlasti ne može osporiti legalitet, ali može legitimitet, jer odnosi više nisu isti. Mnogi u HSLS-u misle da bi najbolje bilo iz koalicije izići odmah jer je svaki dan sa SDP-om izgubljen za HSLS. Oni se u koaliciji osjećaju kao u klopci u kojoj se izgubila HSLS-ova prepoznatljivost, a stranka nije partner nego privjesak SDP-u. No, čak i najžešći zagovarači brzog prekida misle da uoči turističke sezone HSLS ne smije povlačiti poteze koji bi destabilizirali Hrvatsku.

U posljednje se vrijeme govori da se HSLS u sebi dijeli na sjever i jug, pri čemu uljuđeniji sjever nema razumijevanja za južnjački, katkad naprasit i inatljiv temperament. No, činjenica je, na primjer, da su među onima koji bi van iz koalicije i potpredsjednici stranke Vilim Herman iz Slavonije i Joško Kontić iz Dalmacije. Potpredsjednici stranke Goranko Fižulić iz Zagreba i Đurđa Adlešić iz Bjelovara, pak, oprezni su u pogledu trenutka eventualnog prekida s koalicijom. Naprasan izlazak mogao bi, čulo se i na Malom vijeću, biti i političko samoubojstvo. Liberali iz Međimurja, pak, vrlo su neskloni dalmatinskoj retorici i boje se da će HSLS žrtvovati liberalizam, ali i vlast zbog Kontića i Škarića.

Trostruka metaforika Splita

I zaključak Malog vijeća o tome da se preporučuje splitskim liberalima da ne koaliraju s HDZ-om, ali ni sa SDP-om, osim ako se ne dogovori prihvatljiv model, iščitava se dvojako. Nekima je to znak da će Škarić na kraju ući u koaliciju sa SDP-om. Drugi ga stavljaju u kontekst stava Malog vijeća da nije korisno za Hrvatsku postavljati sanitarni politički koridor prema HDZ-u.

Split je, inače, za HSLS značajna metafora. Dobar dio vodećih političara u HSLS-u smatra da im Split treba biti ono što je SDP-u Rijeka. Split je treći put u posljednjih pet godina mjesto gdje se izlazi s najvećim političkim ulozima. Godine "97. HSLS i SDP su tamo prvi put koalirali u Gradskom poglavarstvu pod Ivicom Škarićem. Godinu poslije, u kolovozu "98., u Splitu su se sastali Budiša i Račan i potpisali sporazum o suradnji koji je bio temelj današnje vlasti. Split je danas treći put političko poprište, ali ovaj put u pitanju nije ljubav nego rat.

M. Šarić