Jospinov je govor u Klubu stranih dopisnika dugo očekivan. Njegovi su stavovi donekle drugačiji od onih druge polovice francuskog kohabitacijskog dvojca, predsjednika Jacquesa Chiraca i bliski su pogledima Jacquesa Delorsa, najuspješnijeg predsjednika Europske komisije do danas. Jospin je prekinuo polugodišnju šutnju pokrenuvši s mrtve točke raspravu o budućnosti Unije.

Jospin je za udruženu Europu povezanu policijom, pravosuđem, zdravstvenom sigurnošću i zaštitom potrošača, pa čak i zajedničkom EU televizijom. Jospin želi EU Ustav i stalno Ministarsko vijeće. Za razliku od njemačkog kancelara Schrödera, koji je u svojoj viziji buduće Unije Ministarskom vijeću namijenio ulogu gornjeg doma EU Parlamenta, Jospin ga drži mjestom odlučivanja. No, Jospin ostaje "prije svega Francuz" jer Francuska, kao i ostale države EU-a, ne može prihvatiti ni promjene, a još manje koncept federacije ponuđen iz Berlina. Jospinovo je obrazloženje sljedeće:

Francuski premijer sugerira promjenu načina izbora europarlamentaraca, povezujući modifikacijama postojećeg sustava nacionalne s nadnacionalnim EU Parlamentom. Predsjednika Europske komisije biraju izravno građani, Komisija mora dobiti veće ovlasti radi učinkovita funkcioniranja EU-a, no ne u mjeri za koju se zalaže Schröder. Europska obrana bit će zaista europska, sa strategijom koordiniranom s Amerikancima i Atlantskim savezom. Ni nadzor granica nije isključiva obveza pograničnih država.