»Oslobođenje« tvrdi da su zapovjednik Prvoga hrvatskog gardijskog zbora general Zlatan Mijo Jelić i njegov zamjenik brigadir Mario Bradara »barem jednom« nakon potpisivanja Zaključaka 16. svibnja razgovarali u Sarajevu s ministrom Anićem o pitanju registriranja pripadnika HVO-a. Drugi detalji tih razgovora za sada su nepoznati jer su se sudionici, kako je kazao Mrkonjić, »dogovorili da se zasada ne ide u javnost zbog toga da se u pojedinim medijima ne bi pogrešno iskoristile te informacije«.

Prema podacima koje su prije petnaestak dana u Mostaru obznanili hrvatski vojni predstavnici bliski Hrvatskome narodnom saboru, u hrvatskoj vojnoj komponenti Vojske Federacije u trenutku samoraspuštanja nalazilo se 7.225 aktivnih vojnika. Njima treba pridodati i 638 vojnih službenika i namještenika u federalnom Ministarstvu obrane, 355 onih koji čekaju na procjenu radne sposobnosti kod Zavoda MIO Mostara, 976 onih koji su »stavljeni na raspolaganje« nakon 15-postotnih smanjenja u 1999. i 2000., 730 umirovljenih po odlukama civilnog zapovjednika od 1997. do 2000. i obitelji 130 vojnika koji su smrtno stradali nakon rata. Dakle, radi se o ukupno 10.416 ljudi u sastavu hrvatske komponente u Vojsci Federacije. Te brojke, izjavio je Mrkonjić, moći će se provjeriti tek uz dokumentaciju koju treba preuzeti personalna služba Ministarstva obrane u Sarajevu i »uskladiti te podatke s onim što znamo mi«.

U vojarnama koje su pripadnici HVO-a napustili nakon odluke o samoraspuštanju trenutačno se na straži i ostalim dužnostima nalazi, tvrde u vojnim krugovima bliskim HNS, oko 600 ljudi. U Sarajevu, kako tvrdi Mrkonjić, dvoje u istinitost i tih podataka. Kada je, pak, riječ o SFOR i stajalištima Stabilizacijskih snaga po ovim pitanjima, jedino što se moglo doznati jest činjenica da su SFOR-ovi raspoređeni kod vojarni u Rodoču nedaleko Mostara i u Kiseljaku, »jer je ondje prikupljeno naoružanje iz drugih hrvatskih vojarni Vojske Federacije«.