ZAGREB, 30. svibnja - Rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj potvrdit će, sa sigurnošću se to već može reći, predviđanja demografa. Naša demografska situacija i dalje se pogoršava. Premda se još ne znaju točne brojke, već se s velikom vjerojatnošću može govoriti o apsolutnom smanjenju broja stanovnika u odnosu prema 1991., kada je u Hrvatskoj živjelo 4,784.265 stanovnika. Prema ovogodišnjem popisu, broj stanovnika neće biti veći od 4,4 milijuna stalno nastanjenih u Hrvatskoj, ili između 2,5 i 3,5 posto manje u odnosu prema popisu iz 1991., a ne kako su neki predviđali oko 6,5 posto.

U odnosu prema prethodnom popisu, kojim su bili obuhvaćeni i hrvatski državljani izvan Hrvatske, očekuje se i znatno smanjenje broja te populacije. Zajedno s popisanim Srbima u SR Jugoslaviji i BiH (Republika Srpska) ta brojka, vjeruje se, neće prijeći 100.000.

Uzrok sveukupnom smanjenju stanovnika u Hrvatskoj jest i manjak rođenih u odnosu na umrle, dakle u depopulaciji, i Domovinski rat (ubijeno je i nestalo oko 16.000 ljudi, s time da se broj srpskih žrtava još ne zna), te stalno iseljavanje (oko 150.000 osoba). Dio smanjenja uvjetuje i metodologija ovogodišnjeg popisa. Naime, prema preporukama UN-a i Eurostat-a, u ovogodišnji popis računa se samo prisutno stanovništvo u vrijeme popisa.

Iako je smanjenje manje od očekivanoga, to ne znači da će posljedice biti manje. Naprotiv. Smanjenje stanovništva izazvat će niz cikličkih procesa koje će određivati i utjecati na budućnost Hrvatske. Neke već osjećamo. Primjerice, disperzija stanovništva po županijama i regijama već dugo vremena Hrvatsku dijeli na onu veću, gradsku, te ruralnu, koja se sve više smanjuje.

Tako će ovogodišnji popis vjerojatno potvrditi i da su naše najnaseljenije županije one s najvećim gradovima, kao i da su one s malim gradovima, u kojima se desetljećima nije ulagalo u gospodarstvo, demografski ugrožene. Za očekivati je da će se smanjiti broj stanovnika u većini županija, u nekima, kao posljedica rata, i drastično. Prije svih to se odnosi na: Ličko-senjsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku, Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku. Sa sigurnošću se može tvrditi da će smanjenja biti i u Primorsko-goranskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj... Povećanje stanovnika očekuje se jedino u Zagrebačkoj županiji i to zbog naseljavanja, a ne zbog pozitivnih demografskih kretanja. Naravno u tome će prednjačiti grad Zagreb, koji s brojem stanovnika neće prijeći ni 850.000, a kamo li, kao što mnogi vjeruju, dostići milijunsku brojku.

Zbog apsolutnog smanjenja broja stanovnika, primjerice, naši demografski i ekonomski analitičari, iako trenutačno imamo više od 400.000 nezaposlenih, već upozoravaju da ćemo se uskoro suočiti s manjkom radne snage. Naravno, ako se počnemo ekonomski razvijati. Neizravne posljedice dalekosežne su i znače kontinuirano i permanentno starenje stanovništva, a to znači i »starenje znanja i razvoja«, kako je to nedavno izjavila akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.