ZAGREB, 31. svibnja - Priče o zlouporabama tajnih službi za vladavine HDZ-a obnovljene su u nedjelju izjavom bivšeg savjetnika za unutarnju politiku dr. Ivića Pašalića da je akciju prisluškivanja novinara vodio Miroslav Šeparović, kao šef HIS-a, te da je Šeparović odgovoran za nezakonitosti, ako ih je bilo. Priopćenjem za javnost u ponedjeljak je oštro reagirao Miroslav Šeparović, sada odvjetnik u Zagrebu. Odbacujući Pašalićeve tvrdnje kao bezočne laži i objašnjavajući postupak kako se »prisluškivalo«, Šeparović je ustvrdio da je Pašalić »određivao, zloupotrebljavajući tada već bolesnog predsjednika Tuđmana, koji će se novinari, političari - bilo vladajući ili oporbeni - te nezavisni intelektualci prisluškivati«.

Poznato je da su Hrvoje Šarinić, kao predstojnik Ureda predsjednika i Miroslav Šeparović, kao šef HIS-a, formalno podnijeli ostavke zbog - kako su govorili - nezakonitog rada tajnih službi »pod kontrolom Ivića Pašalića«. Neki tjednici su objavili i izvatke iz dosjea koje je o novinarima tada radio SZUP, a posjedovao ih je i HIS. Vodila se i parlamentarna istraga (tada su saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nadzirali članovi HDZ-a), ali nije utvrđena nikakva odgovornost Ivića Pašalića, a kamoli nekog od tadašnjih čelnih ljudi SIS-a i SZUP-a. Miroslav Šeparović je čak bio i pritvaran, a pretresen mu je i stan pod sumnjom da je odavao državne tajne, odnosno nezakonito raspolagao službenim dokumentima. U vezi s tim sporovima, Pašalić i Šeparović su i sudionici građanskih parnica na zagrebačkom Općinskom sudu. U priopćenju u ponedjeljak, Miroslav Šeparović je prvi put eksplicitno izrekao nešto, što bi moglo donijeti preokret u trakavici o tome tko je 1999. bio odgovoran za prisluškivanje novinara i je li to zakonito ili ne. »Navedene zloupotrebe Pašalić nije radio u korist tada vladajuće stranke, HDZ-a, već isključivo štiteći svoje političke interese«, rekao je i dodao da »o Pašalićevoj ulozi u tome i u drugim aferama postoji dokumentacija te audio i video zapisi«. Ako Šeparović tvrdi da postoje dokumenti, posebice audio i video zapisi, koji bi mogli kompromitirati Pašalića i ustanovi li se ta tvrdnja istinitom, bio bi to presedan u do sada samo verbalnom lovu na bivšeg savjetnika predsjednika Tuđmana.

Josip Kregar, predsjednik saborske Komisije za nadzor prisluškivanja, kaže da bi u povodu Šeparovićevih tvrdnji trebao reagirati saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Kregar ne isključuje mogućnost reakcije nadležnog Državnog odvjetništva koje bi u povodu Šeparovićevih javno iznesenih tvrdnji moglo pokrenuti istragu. Upitana o tome hoće li Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pozvati na svjedočenje odvjetnika Miroslava Šeparovića ili da sam donese te dokaze ili ukaže na mjesta gdje ih se može naći, Đurđa Adlešić, predsjednica Odbora, za Vjesnik je rekla: »Prvo treba vidjeti nalaze li se ti dokumenti u arhivima koje od tajnih službi. To je osnovno«. Napomenuli smo joj da nam je glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić kazala da SZUP ne posjeduje prijepise razgovora prisluškivanih novinara te da je već nekoliko puta iz MUP-a rečeno da je njihov arhiv iz prošlog razdoblja bitno manjkav. Đurđa Adlešić nas je potom uputila na UNS, odnosno na HIS, kojem je na čelu Damir Lončarić. »Kad vidite što će vam u HIS-u reći, moći ćemo razgovarati dalje«, rekla je.

Zna se da je HIS za HDZ-ove vlasti bio središnja obavještajna služba, dugo pod izravnom kontrolom Miroslava Tuđmana, u koju su se slijevali svi obavještajni podaci. Uspostavom koalicijske vlasti, na čelo HIS-a imenovan je sociolog Ozren Žunec. Na toj dužnosti nije izdržao ni nekoliko mjeseci. Morao je odstupiti pod snažnim medijskim pritiskom, iniciranim iz Ureda predsjednika.

Budući da je Žunec bio čovjek premijera Ivice Račana, a da je predsjednik Stjepan Mesić htio zadržati kontrolu nad obavještajnim službama, prije svega nadzirući HIS, iz krugova bliskih Uredu predsjednika na Žunecov račun krenule su kuloarske objede: ne može kontrolirati ljude Đurđe Šušak, koji iznose arhivsku građu iz HIS-a, dobar je teoretičar, a traljav praktičar... Izvedena je i medijski spektakularna akcija »preuzimanja zgrade HIS-a« na Kunišćaku, a za Žunecova nasljednika određen je bivši policajac Damir Lončarić, jako blizak Tomislavu Karamarku, predstojniku UNS-a, čiji je HIS sastavni dio.

Da trag na koji nas upućuje Đurđa Adlešić zaista može biti pravi, potvrđuje i prisjećanje na jedan intervju Ozrena Žuneca dok je još bio na čelu HIS-a. U intervjuu zbog kojega mu se predbacivalo da »kao šef obavještajne službe previše priča«, Žunec je na pitanje ima li u arhivima HIS-a dokaza za sumnje u politička ubojstva i slične prljave stvari, koje su se za prošlog režima radile pod okriljem obavještajnih službi, kazao je otprilike: »Iz naših ladica i ormara vire neki leševi. I mi ćemo to morati početi sređivati«. Odvjetnik Miroslav Šeparović, kao motive za svoju oštru reakciju na Pašalićevu izjavu isključuje emotivnost ili nečiju instruiranost. »Nisam emotivno reagirao, jer sam od spomenutoga gospodina doživljavao i gore stvari. Dosadilo mi je da me neprestano blati i laže. Moja izjava nije ni rezultat nečijeg nagovora, jer su me i prije pokušali - i iz moje bivše stranke (HDZ-a, op. a.), ali i drugih - nagovoriti da im pomognem u obračunu s Pašalićem. Na to nisam pristajao, jer me zanima samo profesionalnost ili istina, a ne prljavi politički interesi«, rekao je Vjesniku.

Upozorili smo Šeparovića da je u svojoj izjavi Hini ustvrdio da za Pašalićeve nezakonite aktivnosti postoje materijalni dokazi, pa čak i audio i video vrpce, te da će se ispostaviti, ako neko državno tijelo u povodu te izjave pokrene istragu i njega pozove na svjedočenje: »Ne bih htio samo da me netko optužio da skrivam državne tajne, kao što su me za HDZ-a pokušali "pritisnuti", ali je optužba pala. Spreman sam svjedočiti i pred Odborom za nacionalnu sigurnost i unutarnju politikom i pred Državnim odvjetništvom, ako me pozovu«, zaključio je Miroslav Šeparović.

Radovan Ortynski, kojega smo »ulovili« u žurbi na aerodrom (»letio« je u Haag na Medjunarodni forum o korupciji), komentirajući ovaj slučaj, bio je kratak i odlučan: »Ako su dokazi o kojima govori odvjetnik Šeparović povezani s kriminalnim djelom, on sam, kao građanin ali i pravnik, bio bi dužan javiti se Državnom odvjetništvu. Predati dokaze, ako su kod njega ili nam reći gdje ih mi možemo pronaći. U protivnom, moglo bi ga se i optužiti za prikrivanje kaznenog djela. No, ako nam se sam ne bude javio, sigurno je da će ga Državno odvjetništvo službeno pozvati na razgovor, jer je javno govorio o kaznenom djelu i dokazima za njega. Kako je poznato, Državno odvjetništvo ima pravo na osnovi javnog napisa ili istupa pokrenuti određene pravne radnje«, zaključio je Ortynski.