Vjesnik: 01. 06. 2001.
Hrvatska ima 4,381.352 stanovnika, tri posto manje nego "91.
Konačni rezultati popisa, koji će stajati 142 milijuna kuna, za godinu dana / U odnosu na popis iz 1991. manje je i stanovnika i kućanstava i stanova
ZAGREB, 31. svibnja - Prema prvim rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova, Hrvatska je 31. ožujka imala 4,381.352 stanovnika, 1,474.298 privatnih kućanstava i 1,647.599 stanova za stalno stanovanje. Ti su rezultati dobiveni neposrednim zbrajanjem popisanih jedinica i podložni su promjenama. Oni se ne mogu uspoređivati s podacima iz popisa 1991. jer je u međuvremenu UN promijenio definiciju za izračun ukupnog broja stanovnika u zemlji. Konačne rezultate imat ćemo za godinu dana. Istaknuo je to na konferenciji za novinare u četvrtak ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku Ivan Rusan.
U odnosu na popis iz 1991. kad je u tadašnjoj SR Hrvatskoj živjelo 4,784.265 stanovnika, u samostalnoj Republici Hrvatskoj broj stanovnika smanjio se oko tri posto, broj kućanstava 4,8 posto, a i stanova je 4,6 posto manje. Sma
njenje je dijelom uvjetovano metodologijom ovogodišnjeg popisa u odnosu na prethodni. Naime, prema preporukama UN-a i Eurostata, u ovogodišnji popis ubraja se samo prisutno stanovništvo.Karakteristika je popisa 2001. i što se smanjio broj stanovnika u županijama, posebice u onima jako zahvaćenim ratom, nestala su mnoga sela i naselja, a promijenio se i sastav stanovništva, nacionalno i starosno.
Najveći udjel u smanjenju u odnosu na 1991. i apsolutno i u postocima otpada na Srbe kojih je 1991. u Hrvatskoj bilo 581.663. Premda će se na konačne rezultate čekati još godinu dana, prema popisu realno je očekivati da Srba u Hrvatskoj neće biti više od pet posto.
Veliko smanjenje doživjeli su Jugoslaveni kojih je 1991. bilo 106.041, te Muslimani koji su se u ovom popisu nacionalno izjašnjavali uglavnom kao Bošnjaci, a 1991. ih nije bilo u popisu. S druge strane, povećao se broj Talijana, Nijemaca, Židova i Albanaca. Ima i Istrijana, Dubrovčana, Zagoraca, Međimuraca... dakle onih regionalno opredijeljenih.
Nekadašnji građani na privremenom radu u inozemstvu više ne postoje, ali postoje hrvatski državljani koji žive u inozemstvu i koji su se popisali. Prema privremenim podacima, takvih je 98.992 građanina, među kojima je Srba s privremenim boravištem u SR Jugoslaviji 36.470 i 9805 u BiH (Republika Srpska).
Nastavilo se smanjenje broja stanovnika po županijama i regijama. Istodobno povećao se broj ljudi u gradovima, a smanjio u selima. Ovogodišnji popis potvrdio je da su naše najnaseljenije županije one s najvećim gradovima, kao i da su one s malim gradovima u kojima desetljećima nije ulagano u gospodarstvo, demografski ugrožene. U većini županija smanjenje broja stanovnika posljedica je rata. Osobito je to izraženo u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, K
arlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji.Povećan je broj stanovnika u Zagrebačkoj županiji, ponajprije zbog naseljavanja. U tome prednjači Grad Zagreb koji s 809.701 stanovnikom ni izdaleka nije blizu milijunu,
kako se godinama govorilo.Na ukupno smanjenje stanovnika u Hrvatskoj utjecao je Domovinski rat, ali i stalno iseljavanje.
Konačni rezultati popisa objavit će se u oko 200 različitih tabela u dvadesetak knjiga, a prve tablice bit će objavljene u prvom tromjesečju 2002. godine. Popis će stajati 142 milijuna kuna.
Andrija Tunjić