ZAGREB - Završila je sezona grijanja u većini hrvatskih gradova, a za sljedeću već najavljuju brojna poskupljenja naftnih derivata, plina, struje, loživa ulja te povećanje cijena grijanja putem toplana.

Cijena plina po prostornom metru iznosila je 1,36 kuna, a nije se mijenjala od 1997. godine jer država još na tom energentu ima državnu administrativnu kontrolu cijena. Plin bi, stoga, prema najavama glavnog distributera u Hrvatskoj, Croplina, poduzeća koje se restrukturiranjem početkom godine izdvojio iz Ine, trebao poskupjeti 30 posto, jer je gubitak u tom sektoru zbog razlike u nabavnoj i prodajnoj cijeni u prošloj godini iznosio milijardu kuna. Jedino povećanje cijene koje je Vlada dopustila "plinašima" je četiri američka centa za transport plina.

Otvaranjem elektroenergetskog tržišta i cijena struje trebala bi se povećati za najmanje 40-ak posto, jer Hrvatska trenutačno u okruženju ima najjefitniju struju, primjerice, u Sloveniji je skuplja 25 posto po kilovatsatu.

U ostalim europskim zemljama s čijim se sustavima trebamo uskladiti, cijena struje je od 20 do 25 pfeninga, u tranzicijskim zemljama ona je od 9 do 12 pfeninga po kilovatsatu. Naime, zbog poskupljenja cijena goriva na svjetskom tržištu ni prošlogodišnje poskupljenje struje, u prosjeku 25 posto za kućanstva, nije uspjelo spasiti Hrvatsku elektroprivredu (HEP) od gubitaka od gotovo 700 milijuna kuna, a tvrde da u našu zemlju neće ući ni jedan strani investitor ako ne bude u mogućnosti tržišno formirati cijenu električne energije. No, koliko će kome poskupjeti struja ovisit će o kategorizaciji potrošača s obzirom na to da se uvodi novi termin "povlaštenih potrošača" koji će električnu energiju plaćati povoljnije od drugih, ali i cijelog paketa energetskih zakona koji se tijekom sljedećeg mjeseca trebaju naći na čitanju u Saboru. U Ministarstvu gospodarstva zapelo je i usvajanje novoga tarifnog sustava koji je izradio energetski institut "Hrvoje Požar", i to na činjenici da se ne može udovoljiti zahtjevu Ministarstva gospodarstva da primjenom novog tarifnog sustava ne dode do povećanja cijene struje.

Za građane koji koriste loživo ulje za grijanje također će doći do povećanja cijena za sljedeću sezonu, jer se one obračunavaju Ininom formulom temeljenoj na cijeni nafinih derivata na mediteranskom tržištu i tečaju američkog dolara, koje upozoravaju na povećanje cijena nafte po barelu, osobito u zimskom razdoblju. Toplinski sektor HEP-a koji pokriva Zagreb, Sisak i Osijek već je šest puta podnio zahtjev za povećanje cijene grijanja za 25 posto, čime bi, tvrde, nadoknadili samo cijenu goriva, a realno poskupljenje trebalo bi biti veće od 40 posto. Zbog kontrola cijena ovu su zimu, naime, obilježili prekomjerno skupi energenti, neredovita plaćanja potrošača, brojna iskapčanja te gubitci državnih tvrtki u sektoru toplinarstva, plinske industrije, električne energije i naftnoga gospodarstva.