ZAGREB, 8. lipnja - Beogradski Glas javnosti objavio je u četvrtak novu političku kartu jugoistočne Europe. Navodno su je, tvrdi taj list, iscrtali Amerikanci na sastanku koji se, opet navodno, dogodio 28. ožujka ove godine u Washingtonu, a na kojem su sudjelovali predstavnici Pentagona (američkog ministarstva obrane), Foreign Officea (britanskog ministarstva vanjskih poslova), Bijele kuće, CIA-e, nekadašnji šef američke diplomacije Henry Kisinger i, neizbježan sudionik svih susreta na kojima se mijenjaju granice, lord David Owen.

Kao zaključak tog susreta Glas javnosti je ponudio i kartu novih granica među državama na jugoistoku Europe. Koliko se iz tog zemljovida može razaznati, Hrvatska gubi područje Prevlake i dio Konavala do rta Molunat a zauzvrat bi se proširila na Hercegovinu. Zapravo, onaj dio Federacije BiH koji je danas većinski naseljen Hrvatima, a teritorijalno je povezan s Republikom Hrvatskom. Dakle, granica Hrvatske, prema Glasu javnosti, išla bi iznad Drvara, Glamoča, Kupresa, kroz Uskoplje a dalje nije jasno spušta li se iznad Jablanice ili pak ide zapadno od tog mjesta te dalje sredinom Mostara, kako je i danas podijeljen općinskim granicama na hrvatski i bošnjački dio.

Amerikanci su u Washingtonu, kako tvrdi taj beogradski list, predvidjeli i stvaranje bošnjačke (muslimanske) države. Prema objavljenoj karti, ta država bi obuhvaćala sadašnji sjeverozapadni dio Federacije BiH iznad crte Drvar, Glamoč, Kupres, Makljen, dakle, obuhvaćala bi prostor od bihaćkog područja preko Ključa i Jajaca, sadašnje središnje Bosne, tuzlanske i sarajevske regije, te goraždanske enklave na istoku.

Prema tom prijedlogu ne bi samo nestale srednjobosanske hrvatske enklave, u zemljovidu nije ucrtana ni Posavina, dakle, područje Odžaka, Orašja te dijela općine Bosanski. Šamac (Domaljevac) koji su sada zasebna županija u sklopu Federacije BiH. Taj dio bi pripao »srpskim zemljama«, kako bi se navodno trebala zvati nova srpska država. Ona bi, prema Glasu javnosti obuhvaćala Republiku Srpsku, današnju Srbiju, Crnu Goru, dio južne Hrvatske (Prevlaka i područje do Molunta) i dio sjevernog Kosova. Jugoistočni dio Kosova valjda do središta Kosovske Mitrovice, u kojoj su Francuzi nedavno htjeli graditi zid koji bi grad dijelio na srpski i albanski, pripao bi Albaniji kao i zapadni dio Makedonije. Podjela te države išla bi otprilike onom crtom koju je nedavno predložila Makedonska akademija znanosti, dakle, područja Tetova, Gostivara i Debra pripala bi Albaniji, a Makedoniji bi pripali dijelovi Albanije oko Ohridskoga i Prespanskog jezera gdje postoji makedonska manjina.

Kako karta najzornije pokazuje, takvim iscrtavanjem nove političke karte jugoistočne Europe najviše bi dobila Srbija, a najviše izgubila Hrvatska i Hrvati u BiH. Polazeći od današnjeg stanja, Srbija bi se proširila na Crnu Goru, na dio Kosova koje je sada u cijelosti pod međunarodnim protektoratom, na čitavu Republiku Srpsku, dakle, 49 posto Bosne koja je danas ipak dio BiH, te na dio južne Hrvatske koji je Radovan Karadžić uvijek tražio kao »izlaz Republike Srpske na more«.

Doduše, Hrvatskoj bi, prema toj karti, bila priključena Hercegovina, ali bi se to moglo teško shvatiti kao teritorijalni dobitak. Naime, priključenjem samo Hercegovine najviše bi izgubili Hrvati u BiH, jer bi sva područja gdje danas žive u Bosni (Jajce, Žepče, Lašvanska dolina, prostor Kiseljaka, Usora) pripala bošnjačkoj državi, a posavska županija bila bi priključena »srpskim zemljama«. Osim toga u toj varijanti, Srbija bi ne samo prešla Drinu i proširila se na istočnu Bosnu i istočnu Hercegovinu nego bi takva srpska država svoju zapadnu granicu imala na Uni.

Čak je i pokojni hrvatski predsjednik koji je BiH doživljavao, među ostalim, i kao teško održivu »Jugoslaviju u malom« odbacio takvu ponudu, kao što unatoč određenim razgovorima na tu temu nije pristao ni na kakvo ustupanje teritorija na jugu Hrvatske.

Što se tiče podjele Kosova, još je Dobrica Ćosić to predlagao, a u tome je imao potporu i dijela srpskih akademika. Njihov motiv je bio da za Srbiju izvuku dio Kosova, s obzirom na to da su Albanci na čitavom prostoru te pokrajine postali većinom, te su pretpostavljali, a to se danas i dogodilo, da bi Kosovo za Srbiju moglo biti izgubljeno. Podjelu pak Makedonije podržava probugarska struja i u samoj Makedoniji. Tako su nedavno tamošnji akademici predložili podjelu te države i razmjenu stanovništva u roku tri mjeseca.

Albancima pak sada ne odgovara podjela ni Makedonije ni Kosova, a pogotovo ne ustupanje određenog dijela Albanije.

Dakle, nove granice, kako ih je iscrtao Glas javnosti, stvorile bi »veliku Srbiju«, »veliku Albaniju«, najvjerojatnije »veliku Bugarsku« (Bugari su priznali makedonsku državu ali ne i makedonsku naciju), malu bošnjačku državu, te samo nešto malo proširenu Hrvatsku koja bi istodobno bila umanjena za svoj strateški vrlo važan južni dio. Stoga se može pretpostaviti da su te karte iscrtane u nekim krugovima koji su naklonjeni velikosrpskom projektu, s ciljem ispitivanja mnijenja u okolnim zemljama i s namjerom da se netko uhvati na bačenu udicu. .