Hoće li vladajuća petorka još dublje zagristi u reforme ili posustati i teške odluke prebaciti onima koji osvoje vlast na kakvim prijevremenim izborima? Nakon prvog sastanka šefova vladajućih stranaka, na kojem ih je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak suočio s realnošću državne blagajne, odgovor je potpuno izostao. Ali, da se odluke kuhaju i da se petorka, osim međusobnim odnosima, morala početi baviti ključnim pitanjima ekonomske politike, to je sad već posve sigurno. Budući da je ministar financija ovaj tjedan na službenom putu, Kuštrak je proračunske dileme izložio na zasebnom sastanku šefu HSLS-a Draženu Budiši, a jučer ga je zbog iste teme u svoj kabinet pozvao predsjednik Sabora Zlatko Tomčić.

Da bi Vlada mogla izgurati proračunsku godinu kako je planirala i kako je najavila u pismu namjera Međunarodnom monetarnom fondu, ona mora ubrzati reformske zahvate. To znači da bi Sabor morao prije ljetne stanke donijeti neke nove zakone ili zakonske izmjene. U suprotnom će biti izgubljeno još jedno fiskalno tromjesečje, koje se neće moći nadoknaditi. Proračunski deficit, umjesto da se smanji, povećat će se. Vlada će morati MMF-u priznati da nije u stanju provesti politiku na koju se obvezala. Dogodi li se to, past će kreditni rejting države. Kad padne kreditni rejting, svako daljnje zaduživanje postaje puno skuplje.

Ako se sadašnji trendovi nastave, izračunali su u Ministarstvu financija, tekući proračunski deficit, koji je lani iznosio 2,7 milijardi kuna, ove će se godine popeti na 5,6 milijardi. Udio deficita u bruto domaćem proizvodu (bez kapitalnih prihoda) neće se smanjiti s lanjskih 5,87 na planiranih 5,15 posto, nego će skočiti na 6,56 posto. To pak ne bi značilo slom proračuna, nego proklamirane proračunske politike na koju je Vlada još početkom godine bila dosta ponosna.

Isti je zahtjev i u odnosu na reformu zdravstva, u kojoj se prepoznaje najveći prostor ušteda. Ministarstvo financija skreće pozornost na dva podatka: transferi zdravstvu iznose 2,4 milijarde kuna, a stopa izdvajanja za zdravstvo među najvećima je u Europi. Zdravstveno osiguranje umirovljenika stoji oko 5,5 milijardi kuna, što plaćaju isključivo zaposleni građani. Stoga se razmišlja i o tome da svi koji imaju mirovine u visini prosjeka u državi preuzmu dio tereta zdravstvenog osiguranja.

Što, dakle, Vlada i njezina glasačka potpora u Saboru trebaju učiniti da bi planirani ovogodišnji proračun izdržao? Praktički ništa izvan onog što već nije upisano u dokumente o ekonomskoj politici predočene međunarodnim financijskim institucijama. Te dokumente treba, dakle, pažljivo i brzo čitati. Krajem rujna dolazi na naplatu kratkoročni kredit od 400 milijuna dolara kojim je proračun pokrpan lani.

Ono što vladajući, ne samo šira javnost, često gube iz vida jest to da je Vlada, ušavši u kreditne aranžmane sa Svjetskom bankom radi strukturnih prilagodbi, također preuzela obvezu provesti niz reformi - od onih u sektoru energetike do privatizacije pet brodogradilišta (Kraljevice, Uljanika, 3. maja, Brodosplita i Brodotrogira) te Željezare Sisak.