ZAGREB - Koliko je moguće doznati, najosjetljivija od pet točaka oko kojih će ovih dana Ivica Račan pokušati postići nacionalni konsenzus, je ona o suradnji s Haškim sudom. Pitanje suradnje s Međunarodnim sudom za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, pa i samo procesuiranje hrvatskih ratnih zločina, je i dosad bilo neuralgična točka. Ove godine je jedino političko pitanje koje je na ulice izvelo stotinjak tisuća ljudi bilo procesuiranje generala Mirka Norca. Stvaranjem nacionalnog konsenzusa oko potrebe raščišćavanja tamnih strana Domovinskog rata bi se, možda, tenzije u budućim slučajevima mogle primiriti.

Neminovno je, naime, da će uskoro iz Haaga u Zagreb stići nekoliko novih optužnica. O tome visoki domaći politički krugovi govore s apsolutnom sigurnošću. Opcija da se osumnjičeni s haških tjeralica uhite i pokušaju procesuirati pred domaćim sudovima je odbačena, zbog neslavnog stanja u kojem se još uvijek nalazi domaći pravosudni sustav. Haški zahtjev o predaji osumnjičenih će, dakle, biti ispoštovan, a naconalni konsenzus oko suradnje s Haškim sudom bi trebao pripremiti javnost za takav rasplet događaja i otupiti oštricu desničarskih prosvjeda.

Druga točka oko koje će Račan pokušati postići nacionalni konsenzus bit će put u Evropsku uniju. To je najmanje sporno pitanje. Iako je euroskepticizam u nekim državama u porastu, Hrvatsku sasvim sigurno velika većina njenih građana želi vidjeti kao punopravnu članicu EU. Premijer će vjerojatno pokušati pojasniti i što još Hrvatska treba napraviti da dođe do tog statusa, a možda će biti riječi i o nekim konkretnijim rokovima.

Treća stvar od izuzetnog nacionalnog značenja su odnosi sa susjedima. Očekuje se novo isticanje važnosti normalizacije odnosa s državama u regiji, te rješavanje svih spornih pitanja. Također, vjerojatno će se naglasiti i potreba da se i dalje djeluje na stabilizaciji stanja u BiH. Matrica po kojoj će se ići na rješavanje otvorenih pitanja sa zemljama u regiji se može vidjeti iz nedavnog vrlo uspješnog Račanovog sastanka sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom. Ne samo da je riješeno pitanje Krškog, nego su dogovorena i kompromisna načela po kojima će se riješiti pitanje duga Ljubljanske banke i Piranskog zaljeva. Dva premijera trebaju se još oko tih načela dogovoriti s ostalim političkim faktorima u svojim zemljama. Problem Hrvatske u višegodišnjim sporenjima sa Slovenijom, kako ga vidi sadašnji vrh vlasti, bio je nespremnost na popuštanja i pogrešna procjena da će Slovenija, zbog što bržeg ulaska u EU, u koju ne može ući dok ne riješi sporove sa susjedima, morati više popustiti. No, sadašnja nomenklatura procjenjuje da će se, vrlo brzo, i Hrvatska naći u sličnoj situaciji kao Slovenija, te da će i Hrvatskoj trebati čisti odnosi sa susjedima.

Jasmin KLARIĆ