Novi list: 19. 06. 2001.

RUPU U PRORAČUNU VLADA MOŽE POPUNITI SAMO NOVIM KREDITOM

Ovogodišnje zaduženje Hrvatske bit će veće od milijardu dolara

Novo zaduženje i rast ukupnog hrvatskog duga na 12 milijardi dolara može se izbjeći samo ako država sljedećih tjedana ipak uspije prodati dionice HT-a Deutsche Telekomu i to za više od 500 milijuna dolara, ako za 500 milijuna dolara proda Croatia i Dubrovačku banku te udjele u Podravci, Plivi i već privatiziranim najvećim bankama

ZAGREB - Vlada će, sada je gotovo sigurno, uspjeti popuniti rupe u državnom proračunu, samo novim zaduživanjem u inozemstvu. Ukoliko od privatizacije javnih poduzeća umjesto planiranih 8,5 milijardi kuna i uspije namaknuti 4,9 milijardi kuna, čemu se navodno još uvijek nada Ministarstvo finanacija, Vlada će se ipak morati zadužiti za 3,6 milijardi kuna, što je oko 450 milijuna dolara. U tom bi slučaju ovogodišnje zaduženje, uz 250 milijuna dolara u Samuraj obveznicama i 500 milijuna eura u Euro obveznicama, bilo veće od milijardu dolara. Ukupan bi dug Hrvatske tako narastao na 12 milijardi dolara.

Novo zaduženje može se izbjeći samo ako država sljedećih tjedana ipak uspije prodati dionice Hrvatskih telekomunikacija Deutsche telekomu i to za cijenu veću od 500 milijuna dolara, te ako za 500 milijuna dolara proda Croatia i Dubrovačku banku te udjele u Podravci, Plivi i već privatiziranim, najvećim, hrvatskim bankama.

Ponuda DT za HT trebala bi stići za dva tjedna, no malo je vjerojatno da će njemačka kompanija u trenutku kad dionice telekomunikacijskih tvrtki stalno padaju ponuditi cijenu na koju Vlada može pristati, a da ne izazove revolt javnosti zbog prodavanja poduzeća u bescjenje. Ako se taj posao prolongira za sljedeću godinu i ako prihodi od prodaje dvije državne banke i nekoliko manjih udjela u ostalim bankama i Plivi i Podravci i budu 500 milijuna dolara kako je to Vlada procijenila, bit će nužno još barem toliko zaduženje. Ono se može prepoloviti samo ako se Vlada odluči povući sredstva od 250 milijuna dolara, koliko joj prema sporazumu s MMF-om stalno stoji na raspolaganju.

Predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, HSLS-ovac Jadranko Mijalić smatra da se ovogodišnja rupa u državnoj blagajni može popuniti samo kombinacijom zaduženja i kresanja socijalnih prava. Uvjeren je da će se ove godine teško prodati išta od poduzeća ponuđenih za privatizaciju. No, koja socijalna prava, u socijalno ugroženoj državi, smanjiti?

- Kod umirovljenika treba ukinuti sve moguće dodatke na mirovinu, nešto treba smanjiti kod dječjeg doplatka, zalediti socijalnu pomoć na sadašnjoj razini, dakle ne usklađivati je više s rastom troškova života, nabraja Mijalić, svjestan da će ove mjere izazvati nezadovoljstvo u javnosti.

Kako će daljnje kresanje socijalnih prava u nezadovoIjstvu građana dobiti i svoju političku dimenziju, Mijalić uopće ne sumnja da će biti stranaka, naročito onih s manjom odgovornošću u vladajućoj koaliciji, koje će nove restrikcije kritizirati.

- To je napravio, na primjer, HNS kad smo donosili također apsolutno nužni Zakon o plaćama državnih službenika. Inzistiranje na takvoj kritici je samo dobivanje doista jeftinih politički poena sudi Mijalić.

Sto se tiče njegove stranke, HSLS-a, misli da će generalni stav stranke svakako ići u prilog nužnim restrikcijama, no možda uz poneko pojedinačno neslaganje. “Mi smo liberali, to je za nas normalno”, komentira Mijalić.

Rješenje kojim bi se moglo izbjeći probleme s punjenjem proračuna sljedeće godine samo jedno. “Otvaranje novih radnih mjesta, čime se na jednoj strani smanjuju socijalna davanja, a na drugoj povećavaju prihodi iz poreza te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje”, zaključio je Jadranko Mijalić.

Jasmin KLARIĆ, Jagoda MARIĆ