ZAGREB - Hrvatska je Vlada prošloga četvrtka usvojila dokument pod nazivom “Načela razvitka Republike Hrvatske” koji će u domaćoj javnosti zacijelo izazvati velike kontroverze. Time je, iz drugoga pokušaja, Račanova ekipa uspjela na 26 stranica sublimirati 19 pojedinačnih strategija koje, pak, ukupno čine dvije tisuće stranica teksta. Sve je to napravljeno u sklopu projekta dugačkoga naziva “Strategija razvitka Republike Hrvatske - Hrvatska u 21. stoljeću” započetog još u ožujku prošle godine, kojem je na čelu zamjenik premijera Goran Granić.

Glavne se zamjerke, koje će najvjerojatnije doći iz stručnih i političkih krugova, sastoje u tome što je cijeli dokument, posebno u svom ekonomskom dijelu, preopćenit i ne navodi konkretne ciljeve ni instrumente gospodarske politike. U cijelom je dokumentu jedno jedino konkretno predviđanje ono koje govori o tome kako bi nakon godina hrvatski bruto-društveni proizvod (BDP) trebao biti dvostruko veći. Kaže se, nadalje, kako je uvjet za to godišnja stopa rasta realnog BDP-a od pet posto. I taj će jedini konkretni cilj vjerojatno izazvati dosta kritika, jer brojni domaći gospodarstvenici smatraju da je takva projekcija razvoja previše skromna i Hrvatsku na duži period ostavlja na europskim marginama.

- Tek kada nekoliko godina zaredom budemo ostvarivali stopu gospodarskog rasta od šest ili sedam posto, strani bi se ulagači ozbiljno mogli zanimati za ulaganja u nas, izjavljivao je puno puta nakon 3. siječnja prošle godine neovisni ekonomist Branimir Lokin.

On je višestruko upozoravao kako tek stopa rasta od sedam posto omogućava tržišnu ekspanziju koja bi pak stopu nezaposlenosti mogla svesti na podnošljivih osam posto. Danas je u Hrvatskoj nezaposleno oko 22 posto radnosposobnog stanovništva.

Još je poraznija činjenica da bi ako se ostvare Vladina predviđanja Hrvatska za 15 godina bila tamo gdje je Slovenija danas. Naime, naši sjeverni susjedi s kojima smo zajedno izlazili iz Jugoslavije, sada imaju BDP po glavi stanovnika oko deset tisuća američkih dolara dok se hrvatske brojke u najboljem slučaju penju na 5.100 dolara. Lako bi se moglo dogoditi da se jaz između Hrvatske i “dežele” još dodatno produbi i da Slovenija zaista postane istočna granica Unije.

Ako bi se uzele u obzir Lokinove ocjene, a on u njima nije nimalo usamljen, onda gotovo ispada da Vlada svojim prvim direktno onemogućuje provedbu drugog, a posredno i trećega strateškog gospodarskog cilja. Druga su dva “ključna strateška cilja”, u “Načelima razvitka” puno općenitije definirana, a to su smanjenje nezaposlenosti i stvaranje gospodarskih uvjeta za što brže priključenje Europskoj uniji (EU). O njima je davno u hrvatskoj javnosti postignut konsenzus. Vojska nezaposlenih glavni je hrvatski gospodarski, socijalni, a u zadnje vrijeme sve više i politički problem. Što se tiče EU, istraživanje koje je provelo Ministarstvo za europske integracije govori o tome da čak 75 posto građana podržava približavanje Hrvatske Bruxellesu.

Lokin, kao i mnogi drugi domaći ekonomisti, spominju turizam i poljoprivredu kao dvije velike strateške hrvatske šanse. Oni se spominju i u “Načelima” gdje se pod naslovom “Razvojni potencijali i pretpostavke” navode kao gospodarski resursi koji “mogu poslužiti za brz i kvalitetan razvitak”. Vlada tako kaže da će hrvatskom razvoju pomoći “prirodni resursi pogodni za razvitak turizma, osobito na Jadranu”, kao i “razvijena poljoprivredna tradicija”. Kako cijela “Strategija razvoja” ide na javnu raspravu do jeseni, kada bi je trebao usvojiti Sabor, čini se, da je ipak ostalo sasvim dovoljno vremena da se u nju uključe i konkretni prijedlozi.

Da bi se ostvario rast zapošljavanja, Vlada u “Načelima razvitka” predlaže klasične neoliberalne obrasce. Tako se Račanov kabinet zauzima za smanjenje uloge države kao poslodavca “kako bi se olakšao negativni utjecaj centraliziranih pregovora o politici plaća na fleksibilnost tržišta rada”. Vlada se, među ostalim zauzima za smanjenje fiksnih troškova rada i visokog stupnja nefleksibilnosti zaštite radnika (naknade za prijevoz i godišnji odmor, dug otkazni rok, visoka otpremnina).