Jutarnji list: 26. 06. 2001.
Hrvatska prema kriterijima Economista najnepouzdanija zemlja
Prema BDP-u Hrvatska u rangu s Rumunjskom i Bugarskom
Hrvatska je privreda 1992. bila slabija i od tradicionalno najlošije Rusije, a od 1994. BDP polako raste
Piše: Anja Šeparović
Hrvatska je privreda prema usporednoj analizi bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u rangu "ekonomski najnepoduzetnijih zemalja postkomunističke Europe", prema kriterijima koje navodi zadnji broj američkog tjednika The Economist.
Osnovni problemi koji uvelike koče razvoj privrede u tranzicijskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, jesu korupcija te uvjerenje političara da su za napredak nužne sadašnje bolne promjene koje građanima ne donose ništa više od neimaštine. Među bivšim komunističkim zemljama uspješno se protiv navedenih "neprijatelja stabilnog rasta" bore jedino Slovenija, Mađarska, Poljska i Češka čiji se ekonomski rezultati u zadnjih pet godina ubrzano oporavljaju. Američki ekonomisti
Sloveniju čak doživljavaju kao "najuspješniju u debalkanizaciji", te joj prognoziraju modernu gospodarsku budućnost.Hrvatska je privreda ponajviše zbog rata u 1992. godini bila slabija i od tradicionalno najlošije Rusije. Te je godine BDP po stanovniku iznosio jedva nešto više od 2 tisuće američkih dolara. Nakon 1994. podaci o BDP-u pokazuju spor rast, pa smo tako po privrednim rezultatima trenutačno u rangu s Rumunjskom i Bugarskom. Rumunjsku The Economist naziva “najmanje impresivnom”, a Bugarsku “najkorumpiranijom tranzicijskom zemljom”. Baltičke zemlje Latvija i Litva razvijaju se sporo, ali stabilno i rezultatima približavaju se Poljskoj, dok se Estonija već doživljava kao nordijska zemlja, odnosno “dvorište Finske”.
U prvom tromjesečju rekordan r
ast uvoza 11,7%Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu 2001. godine BDP je rastao po stopi od 4,2 % u odnosu na isti period prošle godine kada je stopa rasta bila 3,7%. Pozitivne promjene odnose se na povećanje investicija u strukturi BDP-a , kao i na smanjenje državne potrošnje.
S druge strane bitno se povećava udio uvoza (za 11,7%), dok se udio robnog izvoza u BDP-u smanjuje. Pozitivno je što se investicije oporavljaju te poslije šest uzastopnih kvartala s negativnom stopom rasta bilježe pozitivnu stopu od čak 11,6%. Izvoz roba i usluga bilježi rast od 4,3% što je najmanji porast u posljednjih godinu dana. Državna potrošnja već četvrti kvartal pada, a isti trend će se i dalje nastaviti. U državnoj potrošnji i nominalno
i realno padaju plaće zaposlenih. Uvoz roba raste nominalno 26,2% i to po svim sektorima, a najviše u grupi proizvoda za industrijsku proizvodnju - čak 58,2%. Međutim, raste i uvoz koji najvećim dijelom završava u potrošnji kućanstava , kao npr.: uvoz žitarica i proizvoda od žitarica porastao je za preko 100%, duhana i prozvoda od duhana za 75%, pića i automobila 21%.Izvozne performanse hrvatske ekonomije poboljšavaju se s dodatkom izvoza usluga (transport, turizam, ostale usluge), koje su nominalno rasle 20%, za razliku od robnog izvoza koji je rastao 8,6%. Pozitivan je, dakle, oporavak investicija i daljnji pad potrošnje države, no zabrinjavajuće je doista iznimno visoki robni uvoz, koji realnu stopu rasta BDP-a bitno smanjuje. Ovako visoka stopa rasta uvoza nije ostvarena niti u jednom kvartalu počev od 1997.godine.
Koliko je njegov utjecaj na stopu rasta BDP-a pokazuje slijedeća komparacija: da je umjesto realnog rasta od 11,7% realni rast uvoza iznosio samo jedan poen manje tj. 10,7%, što je još uvijek iznimno visoki realni rast, stopa rasta BDP-a povećala bi se na 5,0%. Svako daljnje smanjenje stope rasta uvoza povećava stopu rasta BDP-a na 5 i više posto. A to su onda već željene stope rasta BDP-a, koje osiguravaju i razvoj. (25.6.2001., Bankamagazine)