ZAGREB - Iako su tijekom vikenda mediji nagađali kako će Deutsche Telekom koji posjeduje 35 posto dionica Hrvatskog Telekoma u ponedjeljak, dakle jučer, Vladi RH staviti na stol ponudu o kupnji dodatnih 16 posto dionica za sumu od 3,65 milijardi kuna, u Vladi jučer nije bilo moguće dobiti potvrdu te informacije. Vijest, međutim, nije niti demantirana, već je u razgovoru za naš list glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić rekla kako s Markovog trga do daljnjega neće biti davane nikakve informacije o HT-u. Postoji zabrana davanja izjava o prodaji HT-a, rečeno je novinarima u Ministarstvu financija, a država želi za sebe zadržati poslovnu tajnu. Kada definitivna ponuda DT-a bude stavljena na Vladin stol, javnost će biti odmah obaviještena, rekla je Aleksandra Kolarić. Kako se pak nedavno moglo čuti u krugovima bliskim Vladi, njemačku je ponudu moguće očekivati za nešto manje od tjedan dana.

Prema medijskim spekulacijama, DT je za većinski udio u HT-u Vladi već ponudio 3,65 milijardi kuna, što je mnogo manje od očekivanog. Da bi se slabašna državna kasa barem donekle oporavila, Nijemci bi u nju trebali sliti oko 600 milijuna eura, odnosno 4,4 milijarde kuna, no Vlada ni manjoj ponudi neće gledati u zube. Budući da za početak mora popuniti proračunsku rupu od 3,6 milijardi kuna, DT-ova ponuda će stići u pravi čas.

Prema mišljenjima koja se mogu čuti u nezavisnim ekonomskim krugovima, Vlada je trebala prvo krenuti u ponudu HT-ovih dionica na javnom tržištu, umjesto da ih je ponudila DT-u, svjesnom u kakvim se poteškoćama hrvatski proračun nalazi. Iako i sami Nijemci za vratom imaju 65 milijardi američkih dolara duga, mogu si priuštiti cjenkanje s Hrvatskom, što znači da Vlada od njih ne može očekivati više od dvije ili tri milijarde kuna. No, kako trenutno stvari stoje na telekomunikacijskom tržištu, Hrvatska ni tamo ne bi ništa bolje prošla. DT i France Telecom nedavno su počeli javnu prodaju zajedničkog udjela od 20 posto (3,8 milijardi dolara) u američkoj telekomunikacijskoj kompaniji Sprint, dok je British Telecom odlučio prodati 20 posto svog udjela u japanskom telekomu.

“Nastavak privatizacije je nastavak jedne velike zablude koja brka vlasništvo i upravljanje. Zapadne zemlje imaju mnogo državnih tvrtki u kojima dobar menadžment upravlja bolje negoli u privatnom sektoru. Naša država, međutim, ne zna što će sa svojim poduzećima pa će ih se riješiti, a usput i zaraditi neki novac kojim će pokriti dio troškova”, kaže ugledni ekonomist Branimir Lokin, uvjeren da Vlada ovakvim pristupom neće daleko dogurati.

B. MRVOŠ